Ako je suditi prema nalazima srpanjske ankete Hrvatske narodne banke, potrošački optimizam domaćih kućanstava u blagom je padu. Sva tri kompozitna indeksa (pouzdanja, raspoloženja i očekivanja) zabilježila su smanjenje vrijednosti i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. No, osim što su ti pokazatelji i dalje iznad višegodišnjeg prosjeka, i prometi trgovaca zasad upućuju na solidan potrošački sentiment. U lipnju je godišnja stopa realnog rasta ubrzala na 7,5 posto, a u prvoj polovici godine promet je za 4,4 posto veći nego lani.

U prilog i dalje solidnom potrošačkom raspoloženju govore i trendovi online kupovina koje su u statistici trgovine na malo pokrivene samo djelomično. U Hrvatskoj pošti, primjerice, navode da su u prvom polugodištu uručili oko 23 posto više paketa nego u istom lanjskom razdoblju. Nastavak višegodišnjeg trenda stalnoga rasta paketnog poslovanja HP-a objašnjavaju prije svega povećanom potražnjom, ali i strateškim ulaganjem u logističke kapacitete.

“Brojni međunarodni e-commerce brendovi iz Europe, Sjeverne Amerike i Azije svoje proizvode dostavljaju korisnicima u Hrvatskoj upravo preko Hrvatske pošte koja je, zahvaljujući infrastrukturi i kapacitetima, postala ključna za rast e-trgovine u Hrvatskoj, kažu u Upravi koju predvodi Ivan Čulo. Upravo zbog te uloge, kažu, nastavljaju “intenzivno transformirati i digitalizirati poslovanje imajući na umu nezamjenjive poštarice i poštare bez kojih u konačnici ne bi bilo ni e-trgovine u Hrvatskoj”.

U okviru međunarodnog prometa u Pošti navode da se u prvoj polovici godine povećao i broj paketa poslanih iz Hrvatske u inozemstvo; takvih je paketa bilo 16 posto više nego u istom periodu prošle godine. Gledaju li se količine, tj. udjeli u ukupnom broju uručenih paketa, među korisnicima su i dalje najpopularniji modni e-commerce brendovi, ali u HP-u naglašavaju da ovogodišnjem rastu paketnog prometa sve više pridonose i brendovi iz Azije.

Sve manje pisama

I na ukupnom tržištu poštanskih usluga sve je više paketa, a sve manje pisama. Prema Podacima Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, u prvom tromjesečju ukupno je na tržištu ostvaren dva posto manji broj usluga nego u prva tri mjeseca 2024., ali paketske usluge su rasle – dostavljeno je oko 15,4 milijuna paketa ili 2,5 milijuna više nego lani, što je porast za gotovo 20 posto. Zahvaljujući rastu tog segmenta koji je već neko vrijeme praćen i snažnim rastom mreže paketomata kao sve popularnijim oblikom dostave, u konačnici je tržište poštanskih usluga zabilježilo rast prihoda za 9,3 posto.

Paketi su u prvom tromjesečju zauzimali 24,2 posto ukupnog tržišta, što je za više od četiri postotna boda više nego godinu ranije, podaci su HAKOM-a. Kad je riječ o kupovinama putem internetskih platformi, statistikom prometa trgovine na malo obuhvaćene su samo one preko domaćih webshopova, a ne i stranih platformi. No, i to je dio ukupne potrošnje kućanstava, inače i najveće sastavnice BDP-a. U Državnom zavodu za statistiku objašnjavaju kako se pri izračunu potrošnje kućanstva u okviru BDP-a koriste podaci iz ankete o potrošnji kućanstva, zatim ostvareni promet u trgovini na malo te podaci iz platne bilance o rezidentnoj i nerezidentnoj potrošnji.

“On-line kupovine iz trećih zemalja, izvan EU, prolaze carinski postupak sukladno carinskim propisima. Osim standardnih carinskih deklaracija, DZS preuzima na mjesečnoj osnovi i H7 deklaracije (za poštanski i kurirski promet vrijednosti robe do 150 eura) te ih obrađuje i uključuje u podatke o robnoj razmjeni s trećim zemljama”, ističu u DZS-u.

Ljetna ponuda

Lexus donosi više od automobila: ljetna ponuda koja pretvara svako putovanje u iskustvo

Hibridni razvoj

Učinkovitost više nije dovoljna: novi hibridni sustavi moraju se prilagođavati stvarnim uvjetima vožnje

Dobar indikator potrošnje

Kako kupovine građana manje vrijednosti putem platformi unutar EU (poput njemačkog Amazona ili modnih e-commerce brendova poput About You, Zalando itd.) ne prolaze carinski postupak, u tom dijelu zacijelo je teže i pratiti razmjere potrošnje kroz online kupovine. S tim u vezi ostaje primijetiti da je npr. Carinska uprava po H7 deklaracijama lani naplatila 2,34 milijuna eura na ime PDV-a.

U svakom slučaju, trgovina na malo u Hrvatskoj i ove godine raste znatno snažnije nego u većini drugih članica EU. Prema prošli tjedan objavljenim lipanjskim podacima o prometu trgovine, Hrvatska je lipanjskom godišnjom stopom realnog rasta (7,5 posto), uz Cipar, na samom vrhu ljestvice EU, a i stopa rasta od 4,4 posto u prvih šest mjeseci gotovo je dvostruko veća od 2,3 posto prosjeka na razini Unije.

Trgovina je, dakle, dobar indikator kretanja potrošnje kućanstava, iako je ta komponenta BDP-a znatno šira od izdataka za kupnje potrošnih dobara u maloprodaji. U DZS-u s tim u vezi kažu da je udio izdataka za kupnju potrošnih dobara u maloprodaji iznosio 51,3 posto za 2022. godinu. Za 2023. i 2024. još nemaju finalne rezultate, ali preliminarno se za 2024. barata s udjelom od 51,7 posto.