Ako je suditi prema nalazima srpanjske ankete Hrvatske narodne banke, potrošački optimizam domaćih kućanstava u blagom je padu. Sva tri kompozitna indeksa (pouzdanja, raspoloženja i očekivanja) zabilježila su smanjenje vrijednosti i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. No, osim što su ti pokazatelji i dalje iznad višegodišnjeg prosjeka, i prometi trgovaca zasad upućuju na solidan potrošački sentiment. U lipnju je godišnja stopa realnog rasta ubrzala na 7,5 posto, a u prvoj polovici godine promet je za 4,4 posto veći nego lani.

U prilog i dalje solidnom potrošačkom raspoloženju govore i trendovi online kupovina koje su u statistici trgovine na malo pokrivene samo djelomično. U Hrvatskoj pošti, primjerice, navode da su u prvom polugodištu uručili oko 23 posto više paketa nego u istom lanjskom razdoblju. Nastavak višegodišnjeg trenda stalnoga rasta paketnog poslovanja HP-a objašnjavaju prije svega povećanom potražnjom, ali i strateškim ulaganjem u logističke kapacitete.

“Brojni međunarodni e-commerce brendovi iz Europe, Sjeverne Amerike i Azije svoje proizvode dostavljaju korisnicima u Hrvatskoj upravo preko Hrvatske pošte koja je, zahvaljujući infrastrukturi i kapacitetima, postala ključna za rast e-trgovine u Hrvatskoj, kažu u Upravi koju predvodi Ivan Čulo. Upravo zbog te uloge, kažu, nastavljaju “intenzivno transformirati i digitalizirati poslovanje imajući na umu nezamjenjive poštarice i poštare bez kojih u konačnici ne bi bilo ni e-trgovine u Hrvatskoj”.

U okviru međunarodnog prometa u Pošti navode da se u prvoj polovici godine povećao i broj paketa poslanih iz Hrvatske u inozemstvo; takvih je paketa bilo 16 posto više nego u istom periodu prošle godine. Gledaju li se količine, tj. udjeli u ukupnom broju uručenih paketa, među korisnicima su i dalje najpopularniji modni e-commerce brendovi, ali u HP-u naglašavaju da ovogodišnjem rastu paketnog prometa sve više pridonose i brendovi iz Azije.

Sve manje pisama

I na ukupnom tržištu poštanskih usluga sve je više paketa, a sve manje pisama. Prema Podacima Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, u prvom tromjesečju ukupno je na tržištu ostvaren dva posto manji broj usluga nego u prva tri mjeseca 2024., ali paketske usluge su rasle – dostavljeno je oko 15,4 milijuna paketa ili 2,5 milijuna više nego lani, što je porast za gotovo 20 posto. Zahvaljujući rastu tog segmenta koji je već neko vrijeme praćen i snažnim rastom mreže paketomata kao sve popularnijim oblikom dostave, u konačnici je tržište poštanskih usluga zabilježilo rast prihoda za 9,3 posto.

Paketi su u prvom tromjesečju zauzimali 24,2 posto ukupnog tržišta, što je za više od četiri postotna boda više nego godinu ranije, podaci su HAKOM-a. Kad je riječ o kupovinama putem internetskih platformi, statistikom prometa trgovine na malo obuhvaćene su samo one preko domaćih webshopova, a ne i stranih platformi. No, i to je dio ukupne potrošnje kućanstava, inače i najveće sastavnice BDP-a. U Državnom zavodu za statistiku objašnjavaju kako se pri izračunu potrošnje kućanstva u okviru BDP-a koriste podaci iz ankete o potrošnji kućanstva, zatim ostvareni promet u trgovini na malo te podaci iz platne bilance o rezidentnoj i nerezidentnoj potrošnji.

“On-line kupovine iz trećih zemalja, izvan EU, prolaze carinski postupak sukladno carinskim propisima. Osim standardnih carinskih deklaracija, DZS preuzima na mjesečnoj osnovi i H7 deklaracije (za poštanski i kurirski promet vrijednosti robe do 150 eura) te ih obrađuje i uključuje u podatke o robnoj razmjeni s trećim zemljama”, ističu u DZS-u.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Dobar indikator potrošnje

Kako kupovine građana manje vrijednosti putem platformi unutar EU (poput njemačkog Amazona ili modnih e-commerce brendova poput About You, Zalando itd.) ne prolaze carinski postupak, u tom dijelu zacijelo je teže i pratiti razmjere potrošnje kroz online kupovine. S tim u vezi ostaje primijetiti da je npr. Carinska uprava po H7 deklaracijama lani naplatila 2,34 milijuna eura na ime PDV-a.

U svakom slučaju, trgovina na malo u Hrvatskoj i ove godine raste znatno snažnije nego u većini drugih članica EU. Prema prošli tjedan objavljenim lipanjskim podacima o prometu trgovine, Hrvatska je lipanjskom godišnjom stopom realnog rasta (7,5 posto), uz Cipar, na samom vrhu ljestvice EU, a i stopa rasta od 4,4 posto u prvih šest mjeseci gotovo je dvostruko veća od 2,3 posto prosjeka na razini Unije.

Trgovina je, dakle, dobar indikator kretanja potrošnje kućanstava, iako je ta komponenta BDP-a znatno šira od izdataka za kupnje potrošnih dobara u maloprodaji. U DZS-u s tim u vezi kažu da je udio izdataka za kupnju potrošnih dobara u maloprodaji iznosio 51,3 posto za 2022. godinu. Za 2023. i 2024. još nemaju finalne rezultate, ali preliminarno se za 2024. barata s udjelom od 51,7 posto.