Cijene hrane u srpnju zabilježile su najvišu razinu u posljednje dvije godine, priopćila je agencija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO). FAO-v indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda popeo se na 130,1 bod, što je rast od 1,6 posto u odnosu na lipanj. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, cijene su porasle za 7,6 posto.

Biljna ulja predvodila su poskupljenja s rastom od 7,1 posto u odnosu na lipanj, dosegnuvši najvišu razinu cijena u tri godine. Skok cijena palminog, sojinog i suncokretova ulja nadvladao je pad cijena repičinog ulja, zbog nedavne berbe u Europi.

Cijene mesa također su porasle za 1,2 posto, dosegnuvši rekordne razine od početka FAO-ovog praćenja, pri čemu su govedina i ovčetina bile najviše pogođene povećanom potražnjom. Cijene peradi blago su rasle, dok je svinjetina pojeftinila zbog obilne ponude i slabije potražnje, osobito u Europskoj uniji.

Žitarice su u srpnju, suprotno trendu, blago pojeftinile za 0,8 posto zahvaljujući dobroj žetvi pšenice na sjevernoj polutki. Međutim, negativni vremenski uvjeti u ključnim poljoprivrednim regijama Sjeverne Amerike i istočne Europe izazvali su zabrinutost oko krajnjih prinosa kukuruza i jare pšenice.

Cijene šećera nastavile su pad peti mjesec zaredom, s blagim smanjenjem od 0,2 posto u odnosu na lipanj i ukupnim padom od 13,5 posto u usporedbi s lanjskim srpnjem, zahvaljujući obilnoj ponudi s tržišta Tajlanda, Indije i Brazila. S druge strane, cijene mliječnih proizvoda pale su blago za 0,1 posto, prvi put od travnja 2024., vođene nižim cijenama maslaca, dok su cijene sira ostale na visokoj razini zahvaljujući pojačanoj potražnji u Aziji i na Bliskom istoku.

FAO nije izdao posebnu analizu ponude i potražnje za žitarice, što ostavlja neizvjesnost o budućim kretanjima na tržištu. Rast cijena hrane podcrtava složenost globalnih lanaca opskrbe i nepredvidive klimatske uvjete koji i dalje utječu na stabilnost snabdijevanja.