Da sve više hrvatskih tvrtki svoj razvoj i proizvodnju namjerava temeljiti i na vojnoj proizvodnji dokazuje znakovito brzi rast članstva Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije (HKKOI). Taj je klaster u 2024. okupljao 64 naše tvrtke, a u 2025. do sada je njihov broj porastao na 86 članova.

Goran Basarac, predsjednik Klastera, ujedno i prvi čovjek državne Agencije Alan, putem koje se organizira izvoz vojnih proizvoda i opreme, potvrđuje da im pristupaju nove tvrtke, pretežito malog i srednjeg poduzetništva, ali i velike, koje traže informacije oko EU financiranja obrane i sigurnosti, te koje žele povezivanje na projektnoj bazi, u okviru postojećih i dolazećih EU financiranja povezanih s obranom i sigurnosti. “Ima dosta tvrtki koje sad traže širenje svog portfelja na segment obrane i sigurnosti, te je vidljivo da se tek trebaju snaći u ovom zahtjevnom sustavu”, kaže Basarac.

Još prije samo četiri godine na najvećem sajmu vojno-sigurnosne opreme, pariškom MILIPOL-u, Klaster je premijerno pokazao neke proizvode naše obrambene industrije, a to su bili proizvodi tvrtki Orqa, Audio Video Trend, Construomat te Utilis, a Basarac se sjeća da su nam se tada neki i izrugivali. Za Orqu je sada čuo cijeli svijet. Kaže da Klaster opet skuplja zanimljive projektne ideje i koncepte koje će uskoro predstaviti Koordinaciji Vlade RH.

“Aktivni smo u segmentima besposadnih sustava, i to ne samo zračnih, nego i pomorskih, u segmentu ubojitih sredstava (UBS), u razvoju proizvodnje elektronskih upaljača za određena ubojita sredstva te u segmentu razvoja eksplozivnih punjenja, kao i pogona, dakle, baruta i raketnih goriva”, kaže Basarac. Zanimljive ideje su, dodaje, stigle i iz segmenta “electronic warfare” (elektronsko ratovanje) i sustava kibernetičke sigurnosti i zaštite.

“Čini mi se dobrim da je Vlada osnovala Međuresorno povjerenstvo za obrambenu industriju jer tamo moramo adresirati potencijalne strateške projekte za RH, ali i određene stvari koje sustavu trenutačno nedostaju”, ističe Basarac.

HKKOI se ne bavi politikama, već je projektno usmjeren na jačanje naše obrambene industrije i mislim da je to naša snaga.

Goran Basarac, predsjednik Klastera

Dobri izgledi za Šestan-Busch

Posljednjih mjeseci sve više svjedočimo i najavama iz mnogih velikih industrijski sustava da razmatraju uključivanje u vojnu nišu, primjerice, solinskog AD Plastika i kutinskog proizvođača mineralnih gnojiva Petrokemije, a o obnovi razmišljaju, kako se zasad neslužbeno čuje, i neki drugi veliki kompanijski sustavi koji se vojnom proizvodnjom nisu bavili nakon Domovinskog rata. Upitan vidi li, osim Orqinih dronova, da još neki naš proizvođač ima ozbiljne mogućnosti sudjelovati u SAFE i ReArm programima, Basarac kaže da taj program podrazumijeva najprije odobrenje nacionalne vlade.

U aktualnom programu zajedničke nabave (EDIRP) misli da najveću šansu ima proizvođač balističkih kaciga Šestan-Busch. Tu bi uskoro trebao ići tender Europske obrambene agencije (EDA), gdje će taj naš proizvođač adekvatno moći sudjelovati i dati svoju ponudu. MORH je to, kaže, adekvatno popratio i Basarac misli da bi to moglo biti značajno za Hrvatsku.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ovdje, kaže, treba razumjeti da se taj novac povezuje i s mogućnostima zajedničke nabave, odnosno time želi li još koja država EU-a nabaviti neko materijalno-tehničko sredstvo koje se predlaže pod ReArm ili SAFE. I o tome valja voditi računa. EU, pak, nekad birokratski zna biti žestoka i tu treba dobro zapeti i potruditi se.

Da i u hrvatskoj Vladi misle ozbiljno i shvaćaju da se Hrvatska mora što više i što intenzivnije pronaći i u tim stotinama milijardi eura koje će EU u idućim godinama izdvajati za naoružavanje i jačanje sustava europske sigurnosti, potvrđuje i to što je osnovala i posebno Povjerenstvo za obrambenu industriju. Ovih dana Vlada je objavila da Hrvatska ima interes sudjelovati u korištenju europskih kreditnih linija za naoružavanje te se unaprijed predbilježila za svotu od 1,86 milijardi eura, a ta svota neće ulaziti u fiskalni deficit. Hrvatski Klaster i Agencija Alan u toj odluci Vlade su predviđeni i prepoznati. Basarac kaže da oni imaju što za reći i predložiti.

“HKKOI se ne bavi politikama, već je projektno usmjeren na jačanje naše obrambene industrije i mislim da je to naša snaga”, ističe Basarac. Klaster i Agencija Alan imaju pregled novih hrvatskih startupa i projekata koji su vrlo iskoristivi i potencijalno zanimljivi. U koordinaciji s Vladom to jesu središnje točke za upravljanje industrijskim razvojem i vojnim projektima.

Do sada je obrambena industrija u Hrvatskoj imala problem financiranja preko banaka. Proteklih godinu dana na razini Europske unije organizirane su velike promjene i otvaranje bankarskog sustava za vojnu proizvodnju. Pitanje je slijede li banke u Hrvatskoj tu novu praksu. Basarac kaže da je Klaster s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj istražio tržište i zahtjeve za određenim kreditnim linijama koje traži naša obrambena industrija.

HBOR razumije nužnost

“Mislim da još postoje ograničenja, primarno u dobivanju kredita za razvoj oružanih sustava, naoružanja i UBS-a. EIB je nešto ublažio regulativu kroz ‘dual use’, ali mislim da moramo hitno lansirati posebnu državnu liniju financiranja naše obrambene industrije”, smatra on.

Prema njegovu mišljenju, HBOR tu mora imati središnju ulogu, a posebno treba čestitati Hrvoju Čuvalu, predsjedniku Uprave HBOR-a, ali i cijeloj Upravi, s kojima Klaster dobro surađuje, jer razumiju ovu nužnost.

Kaže da vojna industrija više od 30 godina nije mogla doći do vanjskih izvora financiranja svog razvoja, što hitno treba mijenjati. Podsjeća i da naši konkurentni djeluju putem svojih poslovnih banaka, koje u Hrvatskoj djeluju putem svojih podružnica i banaka. Sjeća se kako bi kreditni odbori tih banaka odbijali naše proizvođače, a sve u interesu njihovih proizvođača.

“To vam je tako, sve je povezano i konkurencija žestoko udara, ponekad i ispod pojasa. Neovisnost je kritična u svakom segmentu, a ne samo u proizvodnji određenih komponenti kod kuće”, završava Basarac, s jasnom porukom o potrebi koordinacije i povezivanja Klastera, Agencije Alan, Vladina Povjerenstva i HBOR-a.