Prema privremenim podacima DZS-a, u svibnju su, prema kalendarski prilagođenim indeksima, nastavljene pozitivne godišnje stope rasta obujma građevinskih radova, koje kontinuirano traju od lipnja 2020.

Kalendarski prilagođen rast iznosio je 8,4 posto godišnje, što je usporavanje u odnosu na godišnju promjenu u travnju. Na usporavanje upućuje i izvorni indeks uz godišnju stopu rasta od 4,8 posto. Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova bio je 0,1 posto veći u odnosu na travanj.

Pad narudžbi

Uz pozitivne godišnje promjene koje su zabilježene od početka godine, kumulativno, u razdoblju od siječnja do svibnja, kalendarski prilagođen obujam građevinskih radova bio je veći za 9,5 posto. Prema izvornim indeksima, godišnja stopa rasta u kumulativnom razdoblju iznosila je 7,2 posto. Rast je zabilježen kod izgradnje zgrada (+9,7 posto), kao i kod izgradnje na ostalim građevinama (+2,1%). Kategorija ostalih građevina uglavnom se povezuje s investicijskom aktivnosti javnog sektora.

Analitičari RBA očekuju da će se solidna aktivnost u građevinarstvu nastaviti i tijekom ove godine, premda bi zbog već visoke baze godišnje stope rasta mogle usporiti. “Na navedeno upućuje i podatak o kretanju vrijednosti novih narudžbi koja je u prvom tromjesečju 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024. manja za 4,6 posto. Napominjemo da se ovdje radi o nominalnim iznosima.

Također, prema posljednjim podacima, u svibnju je izdana 1001 dozvola za građenje, odnosno 4973 u prvih pet mjeseci, što je jedan posto manje u odnosu na isto razdoblje 2024. Od toga se glavnina, preko 85 posto odnosilo na gradnju zgrada, dok se preostala odobrenja odnose na ostale građevine”, pišu analitičari RBA.

Domaći građevinski sektor je zbog manjka velikih infrastrukturnih investicija u posljednjih 15-ak godina u riziku od gubitka kvalitetnih referenci za konkuriranje u velikim projektima, zbog čega je još važnije u novom investicijskom ciklusu osigurati uvjete za fer tržišno natjecanje. Građevinski sektor u Hrvatskoj zapošljava 150 tisuća radnika i generira 6,3 posto BDP-a, govore podaci Hrvatske gospodarske komore.

Fragmentacija tržišta

Stručnjaci već godinama upozoravaju kako građevina u Hrvatskoj jednostavno nije produktivna, i to ponajprije zato što se oslanja na zastarjelu tehnologiju gradnje, spore administrativne procese u javnoj upravi, lošiju kvalitetu radne snage, a premalo se ulaže u inovacije i edukaciju.

Već od 180 cm

Ako tražite novu garnituru, ne propustite kolekciju LAGODA by Prima

Uprave pod pritiskom

Na jednom mjestu uskoro okupljamo lidere koji donose najteže odluke

Projektna dokumentacija kao da se radi samo zbog ishođenja dozvole, a ne s ciljem izrade najboljega mogućeg rješenja za investitora. U posljednjih 15-ak godina došlo je do velike fragmentacije tržišta, a velike kompanije poput Viadukta, Hidroelektre i Industrogradnje jednostavno su nestale.

Osim toga, procjenjuje se kako je više od 40 tisuća kvalificiranih radnika otišlo u inozemstvo, a njih zamjenjuju većinom nedovoljno kvalificirani strani radnici. Nažalost, Hrvatska u svemu tome slijedi europski trend. Građevinski sektor je, prema Eurostatovoj statistici, danas devet posto manje produktivan nego 1995. godine, unatoč tehnološkim iskoracima koji su se u međuvremenu dogodili.