Hrvatski liječnik, izv. prof. prim. dr. sc. Domagoj Eljuga, jedan od najcjenjenijih stručnjaka za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju, ponovno je skrenuo pozornost domaće i svjetske stručne javnosti najnovijom studijom, objavljenom u Croatian Medical Journalu (CMJ).

Žene koje su prošle rekonstrukciju dojke pod regionalnom anestezijom, utvrdio je, oporavljaju se brže, gotovo bez boli i izražavaju znatno veće zadovoljstvo nakon zahvata u usporedbi s pacijenticama koje su operirane pod općom anestezijom. Stručnjaci su mišljenja da bi to moglo utjecati i na budućnost kirurgije dojke.

S višegodišnjim iskustvom i specijalizacijom u najzahtjevnijim kirurškim zahvatima te usavršavanjem u SAD-u, Kanadi i Belgiji iza sebe, konkretno u Bostonu, Houstonu, Torontu i Gentu, Eljuga sudjeluje u radu timova u Kliničkoj bolnici Dubrava i Poliklinici Affidea Eljuga, kroz najsuvremenije svjetske metode rekonstrukcije dojke i drugih složenih zahvata, a razgovora za Poslovni denvnik započeli smo s velikom operacijom transplatacije lica u kojoj je sudjelovao, tijekom studentskog boravka u Bostonu…

“Kompletna transplantacija lica bila je možda i najfascinantniji zahvat koji će mi ostati u sjećanju. To je bila druga transplantacija lica koja je ikad napravljena u Sjedinjenim Državama. Svaka operacija koja završi upravo onako kako smo planirali i s kojom postignemo rezultat koji zadovoljava i pacijenta i kirurga velik je uspjeh i čini nas vrlo sretnima. Kada postignemo upravo takve rezultate kod pacijentica koje su imale velike komplikacije na prijašnjim zahvatima i kada konačno uspijemo dobiti zadovoljavajući estetski rezultat, to je najbolja nagrada.”

Koje su najvažnije novosti u svijetu rekonstrukcijske kirurgije dojke koje se trenutačno razvijaju ili primjenjuju u inozemstvu?

Jedna od zanimljivijih novosti posljednjih godina je prepektoralna rekonstrukcija, gdje se implantat postavlja iznad prsnog mišića, umjesto ispod. To ženama često znači manje boli, brži oporavak i prirodniji izgled, premda nije metoda za svakoga i zahtijeva pažljiv odabir pacijentica. Drugo, velik iskorak su biološke mrežice koje služe kao potpora implantatu ili režnju vlastitog tkiva i značajno poboljšavaju estetski izgled i stavljaju se u određenim indikacijama.

Sve više se istražuju i masne transplantacije (lipofilling), gdje se vlastito masno tkivo koristi za korekciju manjih nepravilnosti ili čak kao glavna metoda rekonstrukcije u određenim slučajevima. To može donijeti vrlo prirodan izgled, iako još postoje ograničenja, osobito kod većih rekonstrukcija. I, naravno, tu su 3D tehnologije i virtualno planiranje, koje omogućuju kirurzima da puno preciznije isplaniraju zahvat i predvide konačan rezultat.

Koliko se u Hrvatskoj izvede takvih operacija godišnje? Kolika je ta brojka u usporedbi s ostatkom razvijenih zemalja?

Hrvatska nimalo ne zaostaje za najrazvijenijim zemljama u svijetu kad je riječ o rekonstrukciji dojki. Naime, uzimajući u obzir da se godišnje dijagnosticira oko 3000 novih slučajeva karcinoma dojke, a kod trećine tih pacijentica potrebno je ukloniti cijelu dojku, za rekonstrukciju se odlučuje gotovo svaka druga pacijentica. Želja nam je da se u budućnosti za rekonstrukciju dojke odluči oko 80 posto žena, a da smo na dobrom putu prema tom cilju svjedoči i činjenica da je prije deset godina taj postotak bio ispod 15 posto.

CHANGE MAKERS 2026.

Od ruba bankrota do rasta: Lideri otkrivaju kako se mijenjaju velike kompanije

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

Hrvatska je danas itekako konkurentna na tržištu estetske kirurgije, i to iz više razloga. Prvo, naši kirurzi su visoko educirani, većina njih redovito se usavršava na međunarodnim kongresima i tečajevima, a prate i primjenjuju najnovije svjetske trendove i tehnologije. Kvaliteta usluge je na razini, ponekad i iznad razine koju pacijenti mogu očekivati u većim zapadnoeuropskim centrima. Osim stručnosti, veliki adut Hrvatske su cijene – većina zahvata kod nas je i do 50 posto povoljnija nego, primjerice, u Njemačkoj, Austriji ili skandinavskim zemljama. Upravo zbog toga bilježimo sve veći broj pacijenata iz inozemstva – kako iz europske dijaspore, tako i iz drugih zemalja koje Hrvatsku prepoznaju kao sigurnu, stručnu i cjenovno pristupačnu destinaciju.

Zdravstveni turizam kod nas je u stalnom porastu. Mnogi pacijenti dolaze tijekom ljeta, kombiniraju zahvat s odmorom, a oporavak provode na obali u ugodnom okruženju, što svakako doprinosi cjelokupnom doživljaju. Estetski zahvati više nisu tabu tema, ni među strancima ni kod domaćih pacijenata. Danas sve više ljudi, bez obzira na spol i dob, dolazi s jasnim željama i ciljem – osjećati se bolje u svom tijelu. Vjerujem da je pred hrvatskom estetskom medicinom vrlo svijetla budućnost. Imamo znanje, iskustvo, a i ljepotu zemlje koja nas dodatno izdvaja. Nastavimo li kao struka ulagati u edukaciju, infrastrukturu i transparentan odnos s pacijentima, mislim da ćemo i dalje jačati poziciju na europskoj i svjetskoj karti estetske kirurgije.

Koliko je financijski veliko hrvatsko tržište estetske kirurgije? Možete li navesti neke konkretne brojke?

Tržište estetske kirurgije i nekirurških esetskih zahvata u stalnom je porastu. Procjenjuje se da je vrijednost oko 240 milijuna eura, a odnosi se konkretno na medicinski turizam, unutar kojeg su estetska kirurška i dentalna medicina među najtraženijim uslugama.

Koliko su te metode i tehnologije dostupne u Hrvatskoj i gdje vidite prostor za napredak?

Već danas stadardno radimo mikrokirurške rekonstrukcije poput DIEP (Deep Inferior Epigastric Perforator) režnjeva, koristimo biološke mrežice, a sve više i prepektoralnu ugradnju implantata, što su metode koje su donedavno bile rezervirane za velike svjetske klinike. Također, lipofilling, odnosno transplantacija masnog tkiva, sve se češće koristi kod nas, iako češće za korekciju manjih nepravilnosti nego za potpunu rekonstrukciju.

Međutim, glavna prepreka su ponekad financijska ograničenja sustava, jer su moderniji materijali, poput bioloških mrežica, značajno skuplji. Također, mikrokirurški zahvati iziskuju visoko educirane kirurške timove, skupu opremu i duge operacijske termine, što nije moguće organizirati u svim zdravstvenim ustanovama. Bilo bi sjajno proširiti dostupnost modernijih tehnika i materijala tako da ne ovise o bolnici ili regiji u kojoj žena živi. Također, treba dodatno ulagati u edukaciju mladih kirurga, jer mikrokirurgija i sofisticirane tehnike rekonstrukcije zahtijevaju godine iskustva i treninga.

Mislim da još i više možemo napraviti na području psihološke podrške, koja je sastavni dio liječenja žena nakon raka dojke, ali u našem sustavu često ostaje pomalo u sjeni kirurškog dijela liječenja. Sve u svemu, imamo jako dobre temelje, stručne ljude i volju, ali kao i u mnogim granama medicine, najviše nas koči ograničenost resursa. Ipak, vjerujem da će se i kod nas trend sve sofisticiranije rekonstrukcijske kirurgije nastaviti razvijati, jer žene u Hrvatskoj to zaslužuju jednako kao i bilo gdje drugdje u svijetu.

Koje su glavne grane kirurgije kojima se svakodnevno bavite?

S obzirom na to da sam specijalist opće, plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije, svakodnevno sam u doticaju s pacijentima koje je potrebno kirurški zbrinuti. Kako naša specijalnost pokriva najširi dijapazon kirurških dijagnoza, nerijetko se dogodi da u jednom tjednu operiram i onkoplastične i rekonstrukcijske zahvate na dojci, estetske operacije na tijelu, ali i traume šake ili rekonstrukcije nakon ozljeda koje mogu zahvaćati bilo koji dio tijela. Upravo ta širina naše specijalizacije mi je bila uvijek privlačna i omogućava mi da se mogu posvetiti onim područjima kirurgije koja su mi najinteresantnija.

Koliko operacija dnevno u prosjeku izvodite i koliko često su među njima rekonstrukcije dojki?

Nekoliko dana u tjednu posvećen sam operiranju velikih kirurških zahvata koji se izvode u općoj anesteziji, a ostale dane provodim u ambulantama gdje pratim svoje pacijente ili primam nove na konzultacije ili druga mišljenja. U okviru jednog tjedna, morate negdje imati i prostora za tzv. “male” kirurške zahvate – njih izvodim u lokalnoj anesteziji – kao i za nekirurške zahvate koje također radim, a spadaju u zahvate uljepšavanja. Ali ipak, sigurno najviše zahvata koje napravim su povezani s dojkama, da li kroz brojne onkološke i rekonstrukcijske zahvate ili kroz estetske zahvate u smislu povećanja ili smanjivanja dojki”.