Najnoviji zaokret u trgovinskim odnosima između Europske unije i SAD-a, dogovoren krajem srpnja i početkom kolovoza 2025., otklonio je prijetnju potpunog trgovinskog rata, ali je europske proizvođače automobila ostavio na udaru stabilnog, ali visokog američkog carinskog zida – od 15 posto na izvoz automobila i autodijelova, potvrdili su posljednjih dana vodeći svjetski mediji.

Sektoru automobila prijeti gubitak stotina milijuna eura prihoda, a brojni političari i analitičari upozoravaju na širu geopolitičku i industrijsku cijenu novog sporazuma.

Novo normalno

U dogovoru predsjednika Donalda Trumpa i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen izbjegnuto je uvođenje prijašnje najavljene carine od 27,5 posto, no nova stopa od 15 posto i dalje je šest puta veća od pretrumpovskog prosjeka. “Ovim dogovorom izbjegli smo najgori scenarij, ali 15-postotna carina i dalje je izazov koji do prije nekoliko godina nismo mogli ni zamisliti”, komentirao je Maroš Šefčovič, europski povjerenik za trgovinu.

Automobilska industrija, posebno njemačka, izračunala je kako će samo njemački proizvođači izgubiti stotine milijuna eura godišnje zbog novog carinskog režima. “Dogovor na papiru donosi olakšanje u pogledu planiranja i izostanka trgovinskog rata, ali svakodnevica ostaje teška: gubimo izvoznu konkurentnost i morat ćemo tražiti dugoročna održiva rješenja”, izjavila je Hildegard Müller, predsjednica Udruženja automobilskih proizvođača Njemačke (VDA). Kompanije poput Volkswagena, BMW-a, Mercedesa i Stellantisa bilježe ozbiljne gubitke tržišne vrijednosti.

No, najveći gubitnik među europskim proizvođačima automobila nakon uvođenja američkih carina od 15 posto u 2025. je Stellantis, koji je u prvoj polovici godine ostvario gubitak od 2,256 milijardi eura, uz pad prodaje na ključnim tržištima uključujući Sjevernu Ameriku i Europu. Značajne gubitke bilježe BMW i Volkswagen, Mercedes i dalje bilježi pad tržišnog udjela i vrijednosti dionica, dok Renault, iako nije izložen američkim carinama, također ima velike gubitke zbog drugih izazova.

Izvršni direktor Volkswagena Oliver Blume izjavio je kako tvrtka analizira pokretanje lokalne proizvodnje, najavljujući mogućnost izgradnje tvornice za marku Audi u SAD-u. “Pregovaramo s američkim ministarstvom trgovine, a predložili smo vrlo atraktivan investicijski paket,” istaknuo je Blume za Reuters. Njemačka ministrica gospodarstva Katherina Reiche priznaje: “Pristali smo na težak kompromis kako bismo zaštitili srž naše industrije, iako su izazovi i dalje pred nama.”

U Francuskoj je pak premijer François Bayrou kompromis nazvao “crnim danom” za EU, upozorivši na stotine tisuća radnih mjesta koja ovise o izvozu automobila i autodijelova. Bloombergovi analitičari procjenjuju da bi gubitak profita po vozilu zbog novih carina mogao iznositi 3500 do deset tisuća dolara, ovisno o modelu. “Rezultat nije dobar za europsku automobilsku globalizaciju jer mnoge tvrtke gube stimulans da izvoze neka od najprofitabilnijih vozila,” navodi se u analizi. Barclays i Reuters upozoravaju da bi dugoročno nova pravila mogla potaknuti prebacivanje proizvodnje u SAD, daljnje otpuštanja u Europi i lančane efekte kroz cijeli dobavljački sektor.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Utjecaj trgovinskog dogovora SAD-EU na automobilsku industriju razlikuje se od drugih industrija jer američke carine od 15 posto na izvoz automobila i autodijelova znatno povećavaju troškove i smanjuju konkurentnost na američkom tržištu. Za razliku od nekih sektora s nižim carinama ili manje integriranim lancima vrijednosti, automobilsku industriju karakteriziraju složeni i povezani lanci dobavljača ključnih sirovina i dijelova pa promjene carina ozbiljno utječu na proizvodne troškove i konkurentnost cijelog lanca. Kao odgovor, proizvođači intenzivno razmatraju premještanje proizvodnje bliže potrošačima, što je manje izraženo u drugim manje kapitalno intenzivnim industrijama.

Dugoročan utjecaj

Osim toga, budući da sektor prolazi kroz važnu tehnološku transformaciju s električnim, autonomnim i povezanim vozilima, stabilnost trgovinskih uvjeta ključna je za tempo inovacija pa trgovinske prepreke imaju značajniji dugoročan utjecaj nego u industrijama s kraćim ciklusima i manje reguliranim tržištima.

Iz Bruxellesa stiže apel za “konstruktivan dijalog” i izradu održivije, dugoročne strategije trgovinskih odnosa. S druge strane Atlantika, američki predsjednik Trump na društvenim mrežama slavi dogovor kao potvrdu politike “recipročnih carina“, a analitičari Reutersa i WSJ-a upozoravaju da optimizam nije dugog vijeka dok automobilska industrija, simbol globalizacije, gubi na fleksibilnosti i inovativnosti pred povijesno visokim carinama za transatlantske trgovinske odnose.