Svaki put kada neka kompanija tvrdi da spašava planet i ljude riječ je o “greenwashingu”, tvrdi Desiree Fixler, ESG zviždačica koja je postala poznata po javnom razotkrivanju neusklađenosti između javno proklamiranih ESG politika i unutarnjih ostvarenja u DWS-u, tvrtki za upravljanje imovinom Deutsche banke, u kojoj je bila direktorica za održivost. Općenito je Fixler, bivša investicijska stručnjakinja s više od 25 godina karijere na financijskom tržištu, vrlo kritična prema ESG-u, ulaganjima koja daju prioritet ekološkim i društvenim pitanjima te odgovornom upravljanju.

Fixler danas ide tako daleko da tvrdi da je ESG prijevara te da bi Europska unija trebala odustati od Zelenog plana i ESG regulacije jer time koči razvoj europskog gospodarstva. Drukčiji pogled na vrstu financiranja koje hvata zamah u Hrvatskoj Fixler će u rujnu dati na konferenciji Hrvatske gospodarske komore “Podržimo održivo”, a dio svoje priče i razmišljanja iznosi u intervjuu za Poslovni dnevnik…

Najprije ste upozorili na pogrešno predstavljanje ESG politika DWS-a, odnosno na ‘greenwashing’, nakon čega ste 2021. dobili otkaz. Odlučili ste potom javno progovoriti. Koje su bile posljedice vašeg zviždanja za DWS?

Posljedice su bile ogromne i izrazito štetne. Njemačka savezna policija izvršila je racije u sjedištima Deutsche banke i DWS-a, tržišna kapitalizacija tvrtke pala je za otprilike 14 posto u jednom danu, glavni izvršni direktor i većina višeg menadžmenta su smijenjeni, a troškovi pravne obrane su eksplodirali. I SAD i Njemačka izrekli su najveće kazne za “greenwashing”, ukupno više od 50 milijuna dolara.

Koliko se vaš život promijenio nakon toga?

Očito znatno. Od visoko pozicionirane korporativne menadžerice postala sam osoba koju nitko ne želi zaposliti. Mojih više od 20 godina iskustva u visokim financijama praktički je nestalo u dimu. Ostala mi je samo etiketa ESG zviždača, što je oznaka koju nijedna korporacija ne želi vezati za sebe. Morala sam naporno raditi na novim vještinama kako bih svoju karijeru drastično promijenila u onu savjetnice i medijskog komentatora. Iako zvuči čudno, nisam se osjećao ugodno u središtu pozornosti ni u javnim nastupima.

DWS se predstavljao kao lider u ESG-u i tvrdili su da imaju najbolje sustave za procjenu ESG rizika. Kako se interno govorilo o ESG-u?

Unutar tvrtke ESG se predstavljao kao najveća prilika za rast. Bila je to strategija koja je privlačila velik priljev sredstava, i maloprodajnih i institucionalnih, uz više naknade. Bio je to veliki izvor zarade.

Kada i zašto je sve pošlo po zlu u vezi s ESG-om?

Izvršni direktori i većina višeg menadžmenta shvatili su da ESG donosi ogroman profit i da se može prikazati kao moralna misija. Samo se zalijepi oznaka “ESG” ili “zeleno” na investicijski proizvod, povećaju se naknade, a strategija se proda kao da spašava planet i ljude. Godine 2020. i 2021. moglo se reći da imate najbolji sustav za procjenu rizika bez ikakva dokaza ili odgovornosti. Nitko nije provjeravao stvarni sadržaj iza marketinških slogana. Laganje, varanje i krađa – sve u ime “dobra”. Bio je to samo paravan za moralnu superiornost.

Što točno predstavlja ESG financiranje?

Sve i ništa. Ne postoji zakonska definicija niti standard. ESG je marketinški alat koji se mijenja kako vjetar puše. Jednog dana su oružje i obrana loši, sljedećeg su nužni i dobri. Ako rat podigne cijene energetskih dionica, samo preimenuj ESG strategiju u “energetska tranzicija” i opet ulaži u naftu, plin i rudnike. Uvijek je riječ o formi, ne o sadržaju. Cilj je prodati proizvod ili naplatiti više. Procjena rizika i optimizacija dugoročnog povrata na ulaganja oduvijek je postojala. To je redovan investicijski proces. Investitori su uvijek analizirali materijalne rizike, uključujući okolišne, upravljačke čimbenike i one vezane uz radnu snagu. Primjerice, za analizu rizika od poplava ili požara nisu nam trebali skupi, neiskusni ESG konzultanti jer osiguravatelji i nekretninske kompanije to već desetljećima rade bolje.

CHANGE MAKERS 2026.

Tko danas stvarno donosi ključne poslovne odluke? Jedan je način za saznati odgovor na to pitanje

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

Kažete da je ESG prijevara. Zašto?

ESG bonanza nije bila izgrađena na stvarnom utjecaju ili činjenju dobra, već na poslovnom argumentu da ESG faktori poboljšavaju poslovanje i cijenu dionice. U investicijskom svijetu ESG fondovi su reklamirani kao fondovi koji će nadmašiti tržište. No to je bila neistina. Ključni znanstveni radovi na kojima su ti argumenti počivali sada su potpuno opovrgnuti. ESG samo sužava prilike mogućih ulaganja prema nečijoj političkoj agendi. Tvrdnja da će naftne i plinske kompanije stradati zbog neiskorištenih fosilnih resursa bila je smiješna.

Prava neiskorištena imovina pokazale su se investicije u obnovljive izvore poput vjetra i vodika, a ne nafta i plin. Američke energetske kompanije nadmašile su europske u poslovanju upravo zato što nisu nasjele na ESG priče. Zaključno, ESG ulaganja ozbiljno su podbacila u odnosu na tržište. To je koštalo ulagače, dioničare i potrošače. Planeta i ljudi nisu profitirali. ESG nije očistio tlo, zrak ni vodu. Samo je stvorio glomaznu birokraciju i zahtjeve za izvještavanje, od kojih profitiraju isključivo konzultanti, ESG bankari, dobavljači podataka i birokrati.

Kako prepoznati ‘greenwashing’?

Svaki put kad neka kompanija tvrdi da spašava planet i ljude.

Prošle su četiri godine otkako ste javno progovorili o ogromnom jazu između onoga što ESG treba biti i onoga što u stvarnosti jest u financijskoj industriji. Vidite li ikakav napredak i gdje se on događa?

Vidim napredak, kompanije i investitori sve više napuštaju ESG, posebno u SAD-u. Općenito, korporativno izvještavanje se poboljšalo pa ima manje “greenwashinga”. No Europa i Velika Britanija još imaju ESG regulaciju i politike nulte stope emisija koje uništavaju rast i inovacije pa je tu još dug put.

ESG je i dalje popularna tema, posebno u Hrvatskoj. Ovdje sve kasni, uključujući i ESG, pa kompanije trenutačno ulažu veliki trud u isticanje te teme i promicanje nefinancijskog izvještavanja. U velikoj mjeri jer ih na to prisiljava europska regulativa. Kako ocjenjujete europske ESG politike i regulative?

Europski Zeleni plan i golemu ESG regulaciju trebalo bi ukinuti što prije kako bi budućnost kontinenta bila spašena. Europska ekonomija stagnira, produktivnost pada, rast BDP-a je zanemariv, a ulaganja u istraživanje i razvoj su daleko manja nego u SAD-u. To je uzrokovalo ogromne probleme za građane jer takva situacija diže cijene energije, elektroenergetska mreža postaje manje pouzdana, birokracija je sveprisutna. Sve to guši rast i inovacije. I, što je najgore, nema stvarnog učinka ni na okoliš ni na ljude u Europi.

Čini li ESG više štete nego koristi?

ESG šteti društvu jer stavlja naglasak na namjeru, a ne na rezultate, na formu, a ne na bit. Politika nulte stope emisija guši europsko gospodarstvo. Ljudi i kompanije trebaju imati pristup jeftinoj energiji, niskim porezima i manjoj birokraciji. Ekonomija mora rasti da bi financirala nove tehnologije koje će obnovljive izvore učiniti stvarno isplativima. Da budemo jasni – svrha kompanije nije spašavati planet niti moralizirati, nego stvarati dobre proizvode i usluge. Kao što imamo odvojenost Crkve i države, isto bi trebalo vrijediti i za biznis. Kompanije ne bi smjele diktirati industrijske politike. Neka birači odluče žele li plaćati dvostruko ili trostruko više za struju.

Kako ESG, koncept koji je u svojoj srži dobar i trebao bi činiti svijet boljim mjestom, kako ste i sami nekada vjerovali, može ponovno krenuti pravim putem?

Ne može. ESG bi trebao nestati i počivati u miru s ostalim prijevarama i balonima s Wall Streeta, poput CDO-a (Collateral debt obligation, kada banke prodaju svoja potraživanja upakirana u investicije što je bio okidač financijske krize iz 2008., op.a), dot-com balona i nekontroliranih SPAC-ova. ESG nije u svojoj biti dobar. Bio je marketinška prijevara s ciljem stvaranja dojma moralne nadmoći. Ne bismo trebali miješati biznis i politiku. Ako želite činiti dobro, postanite medicinska sestra, vatrogasac ili vodite azil za životinje.