Kada sam 1998. godine napravio svoju prvu internetsku stranicu, internet je izgledao prostran. Mogli ste nešto objaviti u Berlinu, a netko u Bostonu ili Beogradu mogao je naletjeti na to u roku od nekoliko sekundi. Ali danas, dok mali broj tehnoloških monopola usisava pozornost i guši inovacije, taj je duh povezanosti izgubljen.

Kao ograđeni vrtovi

Putem svojih moćnih platformi divovi društvenih medija kontroliraju veliki udio temeljne arhitekture digitalnog svijeta. Meta (vlasnica Facebooka i Instagrama), X i drugi djeluju kao ograđeni vrtovi, a njihovi algoritmi obeshrabruju odlazak korisnika deprioritizacijom objava izlaznim poveznicama. Naposljetku ljudi zaglave na jednoj platformi, bezumno skrolajući, a taj je ishod dijametralno suprotan ranoj viziji interneta kao mreže međusobno povezanih stranica i zajednica.

Europa bi trebala prepoznati o čemu se radi: o sustavnoj ovisnosti koja prijeti digitalnom suverenitetu kontinenta. Baš kao što Europska unija nastoji smanjiti svoju ovisnost o vanjskim pružateljima usluga u slučaju poluvodiča, računalstva u oblaku i umjetne inteligencije, isto mora učiniti i za društvene medije. Dominantne platforme izvlače vrijednost od europskih korisnika privlačenjem njihove pozornosti i prodajom njihovih podataka, dok plaćaju malo poreza i zaobilaze propise. Njihova vlasnička infrastruktura sve više oblikuje naše živote, od vijesti koje vidimo do načina na koji govorimo na internetu.

Dok europski tvorci politike već dugo izražavaju zabrinutost zbog koncentracije korporativne moći među velikim tvrtkama društvenih medija i njihova ogromnog utjecaja na društvo i politiku, prošlogodišnji predsjednički izbori u SAD-u trebali bi biti upozorenje svima na kontinentu. Tehnološki milijarder Elon Musk koristio se X-om, platformom prije poznatom kao Twitter koju je kupio 2022., kako bi pomogao Donaldu Trumpu da pobijedi na izborima promicanjem sadržaja koji mu je pogodovao. Od tada prijeti uplitanjem u europske izbore.

Jedno od rješenja je ulaganje u alternative sa sjedištem u EU-u. Ali, uvijek iznova, tvorci politike imaju isti izgovor: nema izvedivih opcija. Nova međunarodna digitalna strategija Europske komisije također je skeptična da se EU može odvojiti od Big Techa, umjesto toga poziva na suradnju sa SAD-om za rješavanje svoje ovisnosti.

Ali, taj stav posljednjih godina zanemaruje pojavu stranica društvenih medija izgrađenih na decentraliziranim, otvorenim protokolima. Te nove platforme bitno se razlikuju, u načelima i dizajnu, od američkih divova poput Instagrama i X-a. Vraćaju kontrolu korisnicima, smanjuju prisutnost kompanija s dominantnom tržišnom pozicijom na digitalnom tržištu EU-a (gatekeeping) i potiču inovacije.

Možda je najbolji primjer AT protokol, koji služi kao temelj za Bluesky, brzorastuću platformu koja je prikupila gotovo 36 milijuna korisnika. Osmišljen za interoperabilnost, AT protokol omogućuje korisnicima da posjeduju svoje podatke i kontroliraju algoritme koji uređuju njihove feedove. Na decentraliziranom sustavu svatko može razvijati aplikacije, što znači da nijedna tvrtka ne može dominirati, a korisnici se mogu lako kretati između platformi, noseći sa sobom svoje sljedbenike i sadržaj. To znači da nikada ne moraju početi ispočetka.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ova predanost pluralizmu pomaže u razbijanju monopolske moći Big Techa nad društvenim medijima koja desetljećima guši europske inovacije. Tvrtke sa sjedištem u Europi već su se koristile AT protokolom za stvaranje platformi kao što su SkyFeed i Graysky.

Drugi pokušavaju zaštititi i izgraditi ovaj društveni ekosustav izvan stege Big Techa. Kampanja Free Our Feeds radi na tome da se temeljnom infrastrukturom i dalje upravlja u javnom interesu. Eurosky je novi pro bono napor skupine europskih tehnologa, uključujući mene, za stvaranje alata (kao što je ugrađeno moderiranje sadržaja usklađeno sa zakonima EU-a) i infrastrukture na AT protokolu koji pomažu europskim programerima da izgrade i skaliraju platforme koje mogu konkurirati divovima društvenih medija.

Otvoreni protokoli nisu neki utopijski projekt, spremni su preokrenuti status quo društvenih medija, stvarajući demokratskiji digitalni svijet. Zbog toga bi europski tvorci politika trebali proglasiti te okvire za društveno umrežavanje ključnom infrastrukturom i ulagati u njihov razvoj. Društveni mediji trebali bi biti u središtu europskog programa digitalne suverenosti.

Okvir otvorenog koda

Izgradnja platformi u Europi koje se oslanjaju na okvir otvorenog koda pomogla bi u zaštiti demokratskog diskursa od vanjskih manipulacija, stvorila ekonomsku vrijednost za kontinent i osigurala da europski korisnici društvenih medija kontroliraju algoritme koji oblikuju ono što vide. Zemlje izvan EU-a također bi mogle imati koristi od ovih napora da ospore dominaciju Big Techa.

Svijet interneta je zastranio, a američki tehnološki sektor uglavnom odlučuje o tome kako se on razvija i rabi. Europa može pomoći da se internet vrati svojim korijenima poticanjem ekosustava društvenih medija izgrađenog za pluralizam, a ne polarizaciju, ali trebaju joj politički vođe koji su se voljni boriti za novu, istinski društvenu digitalnu infrastrukturu.

© Project Syndicate 2025.