S obzirom na to da emisije stakleničkih plinova i dalje rastu na globalnoj razini, a gubitak prirode se nastavlja, amazonska prašuma približava se prekretnici. Kako bi se spriječila klimatska katastrofa, svijet mora ostvariti brz i znatan napredak u zaštiti šuma i izgradnji održivog, uključivog biogospodarstva, a Brazil mora biti predvodnik, počevši od Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP30) u Belemu u studenome.

Amazona je jednu od najmoćnijih obrana planeta od klimatskih promjena. Ona je više od ponora ugljika; ona je rezervoar biološke raznolikosti, regulator oborina diljem Južne Amerike i ključna sastavnica klimatskog sustava našeg planeta. Kao čuvar gotovo 60 posto Amazone, Brazil nema samo odgovornost da bude dobar upravitelj, već i priliku da pokaže globalno vodstvo u ključnom trenutku za ljude i planet. Čini se da Brazil to prepoznaje.

Rješenja iz prirode

Obnovljena predanost vlade zaštiti šuma, pod administracijom predsjednika Luiza Inácia Lule da Silve, ogleda se u naglom padu stope krčenja šuma, ali, to je tek početak. Brazil također radi na isporuci hrabrih ideja, skalabilnih financija i snažnih partnerstava koje nalaže globalna zelena transformacija. Rješenja temeljena na prirodi – koja istodobno promiču ekološke imperative i osiguravaju održivi gospodarski rast – ključna su za ove napore. Prepoznajući da očuvanje postojeće prirode daje najbrže i najisplativije rezultate, ova se rješenja obično temelje na tri stupa: zaštiti, obnovi i upravljanju.

Kako bi zaštitio šume, Brazil unaprjeđuje inovativne pristupe, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu. Kod kuće, zemlja pomaže u pionirskom pristupu nadležnosti, koji povezuje financiranje smanjenja emisija ugljika s mjerama na državnoj razini za zaštitu šuma, kao dio okvira Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime za “smanjenje emisija od krčenja i propadanja šuma u zemljama u razvoju” (REDD+).

Brazilski programi nadležnosti REDD+ nagrađuju regije za smanjenje krčenja šuma, povećanje zaliha ugljika u šumama i trud da koristi dođu do autohtonih naroda i lokalnih zajednica. Stanje Tocantinsa dobar je primjer toga: njegov program zaštite šuma, čiji je cilj stvaranje ugljičnih kredita visokog integriteta, oblikovan je uključivim javnim savjetovanjima i ima snažno upravljanje. Početno izdavanje REDD+ kredita prema nadležnosti očekuje se početkom sljedeće godine.

Inicijativa Race to Belém

Na međunarodnoj razini, Brazil je predložio 125 milijardi dolara vrijedan Tropical Forest Forever Facility, koji bi nagradio zemlje u razvoju s povijesno niskim stopama krčenja šuma i nadoknadio im troškove za održavanje dobrog upravljanja. Za razliku od tržišta ugljika, koja su usmjerena na provjerena smanjenja emisija, TFFF bi zemljama osigurao predvidljive, dugoročne isplate na temelju broja očuvanih hektara. Ta su dva pristupa vrlo komplementarna. Programi nadležnosti bave se imperativom smanjenja krčenja šuma sada kroz financiranje temeljeno na učinku, dok TFFF nudi stalnu, dugoročnu potporu koja je potrebna za održavanje tih koristi. Zajedno ispravljaju ključni tržišni nedostatak: podcjenjivanje stajaćih šuma.

Zaštita šuma nije jednostavna: iziskuje rigorozan nadzor, transparentnu podjelu koristi i nepokolebljiv angažman zajednice. Međutim, kada se to učini kako treba, može otključati značajna financijska sredstva za borbu protiv klimatskih promjena, katalizirati sudjelovanje privatnog sektora i potaknuti održivi razvoj. Inicijativa Race to Belém, čiji sam izvršni direktor, ima za cilj maksimalno iskoristiti ovaj potencijal mobilizacijom ogromne količine ulaganja privatnog sektora za zaštitu šuma prije konferencije COP30.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Ali, zaštita je samo prvi stup. Brazil također napreduje u obnovi prirode i održivom upravljanju zemljištem. Postavio je niz ambicioznih ciljeva, uključujući obnovu 12 milijuna hektara šumskih područja do 2030.; pretvaranje 40 milijuna hektara degradiranih pašnjaka u proizvodne sustave za hranu, biogoriva i šume visoke produktivnosti tijekom sljedećeg desetljeća te promicanje biogospodarstva koje poštuje prirodu i ljude. Brazilska Koalicija za obnovu i financiranje biogospodarstva, koja nastoji mobilizirati deset milijardi dolara privatnih ulaganja do 2030., naglašava sve veću ulogu poslovnog sektora u ovom procesu.

Temelji su postavljeni…

Konferencija COP30 nikako neće biti tek još jedno diplomatsko okupljanje, već se oblikuje kao odlučujući trenutak za djelovanje u području borbe protiv klimatskih promjena – a posebno za očuvanje, obnovu i upravljanje šumama. Budući da se Belém nalazi na rubu Amazone, delegati će se naći u srcu krajolika koji žele zaštititi.

Što je još važnije, domaćin će im predstaviti izbornik dokazanih prirodnih rješenja – iza kojih se već gradi politički zamah i podrška privatnog sektora – koja se bave mnogim uzrocima gubitka šuma. Temelji za transformativno djelovanje već su postavljeni. Izazov za Brazil bit će da se nadoveže na vlastiti uspjeh u iskorištavanju nacionalne politike, djelovanja na podnacionalnoj razini i uključivanja privatnog sektora kako bi ubrzao napredak i predvodio novi globalni model djelovanja u području borbe protiv klimatskih promjena.

© Project Syndicate 2025.