U uvjetima visoke inflacije, geopolitičkih i tržišnih nestabilnosti, građani traže načine kako zaštititi svoju imovinu i ostvariti prinos. Analitičari kao najsigurnije opcije ulaganja najčešće preporučuju bankovne depozite i štednju, državne obveznice i trezorske zapise, investicijske fondove, zlato i plemenite metale, te nekretnine.

Ulaganje u nekretnine i dalje drži vodeće mjesto među Hrvatima. Ipak, zbog povećanja cijena one su postale manje dostupne, a i manje likvidne od ostalih investicija. Državne vrijednosnice su relativno sigurne i nude veće prinose nego štednja, uz minimalni rizik, rastu ulaganja i u investicijske fondove koji postaju sve popularniji zbog jednostavnog pristupa, niskih troškova i velike likvidnosti. Ipak, po stopi rasta ulaganja građana u Hrvatskoj ističe se zlato.

“Deset tisuća eura na računu će uvijek ostati deset tisuća eura, ali u okolnostima kada sve oko nas poskupljuje, ako želimo održati istu kupovnu moć potrebno je omogućiti da tih deset tisuća eura dugoročno raste minimalno koliko raste inflacija”, kaže Marko Bogdan, analitičar InterCapitala koji omogućuje investiranje u zlato putem ETF-a.

“Investiranje može pružiti veći rast od stope inflacije, ali tajna dugoročno uspješnog investitora nije u ulaganju u dionicu samo jednog poduzeća, samo jednu obveznicu ili samo jednu vrstu robe kao što je zlato”, dodaje Bogdan.

Porast štednje u zlatu definitivno je primjetan. Prema internim procjenama Centra Zlata, u prvoj polovici ove godine u Hrvatskoj je uloženo oko 400 milijuna eura u investicijsko zlato, što je otprilike za 300 posto više nego u prvoj polovici prošle godine, ali i za oko 50 milijuna eura više nego u cijeloj prošloj godini.

“Porast potražnje bio je najizraženiji u veljači i ožujku ove godine, nedugo nakon dolaska Trumpa u Bijelu kuću i posljedične najave uvođenja velikih carina, što je destabiliziralo svjetsko gospodarstvo, ali povećani interes bilježimo i dalje”, otkriva nam Saša Ivanović, vlasnik i direktor Centra Zlata.

U uzletu globalna potražnja

Potražnja za zlatom globalno raste, ne samo u Hrvatskoj, što se ogleda i u rastu cijene zlata koja ove godine na rekordnim razinama. Trenutačna cijena zlata kreće se nešto iznad 3400 dolara po unci, najviša je bila u lipnju kada je premašila 3500 dolara. Ivanović ističe kako je rast cijene zlata doveo do pozamašne zarade za ulagače i očekuje nastavak trenda ulaganja građana u zlato i u godinama pred nama.

Već od 180 cm

Ako tražite novu garnituru, ne propustite kolekciju LAGODA by Prima

Uprave pod pritiskom

Na jednom mjestu uskoro okupljamo lidere koji donose najteže odluke

“Glavni razlog zbog kojeg sve više građana ulaže u zlato je sveprisutna inflacija koja smanjuje vrijednost ušteđenog novca. Kamate na štednju u bankama su praktički nikakve pa štediše traže način kako isplativo štedjeti uz nizak rizik i svoje rješenje pronalaze upravo u zlatnim polugama i zlatnicima”, kaže Ivanović. Prema posljednjim podacima HNB-a banke za travanj ove godine, prosječna kamatna stopa na kratkoročno oročenu štednju iznosila je 1,48, posto, a na dugoročnu 0,59 posto. U oba slučaja zabilježen je pad u odnosu na prethodnu godinu – za kratkoročne depozite pad je iznosio 0,35 postotnih bodova, a za dugoročne 0,78 postotnih bodova.

Osim inflacije, česte motivacije ulagača su i želja za visokim prinosom (prosjek u zadnjih 20 godina je iznad 10 posto godišnje, napominje Ivanović) te zaštita od recesije i općenitih nesigurnosti u svijetu. Ivanović ocjenjuje da se zlato, usporedi li se rast cijene zlata s drugim oblicima ulaganja u zadnjih 20 godina, pokazalo isplativijim od većine njih, uz relativno nizak rizik. “Jednostavnije je od dionica, manje rizično od kriptovaluta, pristupačnije od nekretnina i – ono najbitnije – znatno isplativije od držanja novca u banci ili u gotovini”, kaže.

Bogdan ističe da je ključ svakog ulaganja diversifikacija. “Zlato, kao i ostale klase imovine treba promatrati u širem kontekstu i pronaći mu mjesto kao jednoj od sastavnica portfelja, zajedno uz dionice, obveznice, nekretnine, ali i novac na računu. Svaka od tih kategorija ima svoju ulogu i mislim da je pogreška koristiti samo jednu umjesto kombinacije više njih”, kaže Bogdan pojašnjavajući kako će dionice donijeti prihode i dugoročni rast, obveznice predvidljive prihode i više stabilnost, nekretnine isto donose prihod, ali i moguću kapitalnu dobit, dok je funkcija zlata zaštita portfelja.

I čuvanje košta

Na pitanje koje su prednosti ulaganja putem ETF-ova u odnosu na kupovinu fizičkog zlata, Bogdan je odgovorio da je ulaganje u zlato putem ETF-a jeftinije i učinkovitije od kupovine fizičkog zlata: “Na konkretnom primjeru, ako odlučite kupiti zlatnik i nakon toga ga prodati, razlika između kupovne i prodajne cijene može biti i do 10 posto. U takvoj situaciji, cijena zlata treba porasti za 10 posto da biste vi bili na nuli. Kod ETF-a, ta razlika je neusporedivo manja, tek oko 0,005 posto. Dakle, kada investirate u zlato putem ETF-a, odmah sudjelujete u rastu cijene, a ne krećete od minusa od 10 posto, nekad i većeg.” Dodatno, važan faktor je čuvanje fizičkog zlata, koje ima svoju cijenu, što kod kupnje ETF-a nije slučaj.

Ako promatramo samo zadnjih nekoliko godina, zlato je imalo odličnu izvedbu. U periodu od listopada 2022. do danas vrijednost mu se udvostručila, ali prije toga vladao je puno duži period relativne stagnacije. Bogdan upozorava kako su u razdoblju koje je zlatu bilo potrebno da se udvostruči, globalni, ali i regionalni dionički indeksi su rasli toliko, a mnogi i više.

Goldman Sachs, jedna od najvećih i najutjecajnijih investicijskih banaka i financijskih institucija na svijetu, prema posljednjem izvješću, savjetuje ulagačima da u idućem petogodišnjem razdoblju ulože veći udio portfelja u zlato nego inače. Prema njihovoj, izuzetno optimističnoj prognozi, do kraja ove godine cijene zlata bi mogle doseći 3700 dolara po unci, dok bi u scenariju “ekstremnih rizika” (poput globalne recesije ili velike nestabilnosti) cijena mogla skočiti i do 4500 dolara po unci.