Gig ekonomija koja se proteže na razna zanimanja – od dostave do IT usluga i digitalnog marketinga – omogućila je rast (samo)zaposlenosti, što je velika pomoć u trenutku nedostatka domaće radne snage, a korisna je pogotovo mladima, studentima, umirovljenicima i onima koji traže fleksibilnije zaposlenje, rekla nam je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Uz to, dodala je, za poslodavce ona znači bržu dostupnost specijaliziranih usluga i smanjenje fiksnih troškova, dok radnicima pruža priliku za dodatne izvore prihoda i veću autonomiju u organizaciji vremena.

Nesigurnost kao izazov

Međutim, uz sve benefite koje takav poslovni model donosi, gig ekonomija generira i određene teškoće. “Vjerujem kako poslodavci i država imaju za cilj dugotrajnija zaposlenja u svrhu stvaranja stabilnijeg okruženja kako bismo se mogli lakše nositi sa sve češćim izazovima i nepredvidljivim (geopolitičkim) okolnostima”, objasnila je Weber, nastavljajući: “Glavni izazov gig ekonomije ostaje nesigurnost i nepredvidivost, osobito u pogledu kreditne sposobnosti jer banke često ne priznaju takav oblik rada kao stabilan izvor prihoda.”

Bez gig ekonomije nema ni jeftine dostave hrane ni drugih usluga ili bi te usluge postale neusporedivo skuplje.

Predrag Bejaković, neovisni ekonomski analitičar

Kritičari gig ekonomije naglašavaju kao njezine temeljne nedostatke upravo nesigurne uvjete za radnike, nedostatak socijalne zaštite, ograničena prava te smanjenje radničkih pregovaračkih moći. Asistentica na Institutu za društvena istraživanja Katarina Jaklin ustvrdila je da je gig ekonomija još jedan način zaobilaženja radnog zakonodavstva i smanjenja troškova rada za poslodavce.

“Inovativnost tih modela ne leži u tehnologiji, već u uspješnom izbjegavanju odgovornosti poslodavca, što prije svega znači izbjegavanje radnička prava. Budući da prekarni uvjeti najviše pogađaju one koji su već u ranjivijoj poziciji na tržištu rada, platformska ekonomija donosi im nove oblike nesigurnosti zaposlenja, dohotka i sve to bez mogućnosti ostvarivanja osnovnih radničkih prava kao što su bolovanje, plaćeni godišnji i osmosatno radno vrijeme”, izjavila je Jaklin.

Weber napominje kako su u HUP-u primijetili porast opcija prekarnog rada te ističu da se pokazao osobito manjkavim za žene jer one, kako su objasnili, više streme sigurnom i dugotrajnom zaposlenju pa ih u tom smislu gig ekonomija više gura s tržišta rada.

No, usprkos teškoćama, prekarni rad koji je osnova gig ekonomije, a obavlja se u ograničenom vremenu uz češće niže dodatke i bez brojnih prava poput zaštite na radu, u Hrvatskoj je popularan. Prema podacima Eurostata o prekarnoj zaposlenosti u Europskoj uniji, Hrvatska je u razdoblju od 2013. do 2019. bilježila iznadprosječne stope nesigurnog rada u usporedbi s prosjekom Europske unije. U 2013. godini udio radnika u prekarnoj zaposlenosti u Hrvatskoj iznosio je 4,7 posto, da bi već 2016. dosegnuo vrhunac od čak 8,3 posto.

CHANGE MAKERS 2026.

Tko danas stvarno donosi ključne poslovne odluke? Jedan je način za saznati odgovor na to pitanje

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

Iako je u sljedećim godinama došlo do postupnog pada, brojke su i dalje ostale visoke – sedam posto u 2017., 6,8 posto u 2018. i šest posto u 2019. godini. Usporedbe radi, prosjek Europske unije tijekom istog razdoblja bio je stabilan i znatno niži, krećući se između 2,4 i 2,6 posto. Jedan od mogućih razloga popularnosti ovog modela rada u našoj zemlji zasigurno je i činjenica da omogućuje jeftiniju uslugu, posebice u uslužnim djelatnostima poput dostave.

“Bez gig ekonomije nema ni jeftine dostave hrane ni drugih usluga ili bi te usluge postale neusporedivo skuplje. Mora nam biti jasno da je usluga jeftina zašto što su radnici slabo plaćeni. No, te radnike svakako treba zaštiti, a cijeli sustav regulirati i nadzirati”, upozorava neovisni ekonomski analitičar Predrag Bejaković. Navedeno nije jedini razlog porasta gig ekonomije u RH, kako pojašnjava Weber, mlađe generacije generalno su sklonije su tom fleksibilnom tipu rada.

“Povećanje gig zanimanja rezultat je i sociološke situacije u kojoj smo se našli nakon pandemije i ulaska mladih na tržište rada koji se sve više okreću kratkim i brzim zanimanjima, ali i edukacijama. Poznato je kako mlađe generacije brže mijenjaju poslove, što je poslodavcima izazov pri njihovu zadržavanju i stvaranju timskog duha. Konačno, povećanje gig zanimanja rezultat je novog koncepta razmišljanja o zapošljavanju, ali i poreznog opterećenja, pogotovo na srednje i više plaće, te rigidnog Zakona o radu”, ocijenila je Weber.

Marko Radenović, direktor Bolta za Hrvatsku, pak naglašava kako je Hrvatska među prvima uredila rad putem digitalnih radnih platformi. Prije dvije godine u Lijepoj našoj donesene su izmjene Zakona o radu koje su prepoznale prirodu ovog načina rada. “Zakon jasno propisuje obveze svih dionika u gig ekonomiji, a uveden je i registar digitalnih radnih platformi i agregatora kako bi država imala bolji pregled nad tim dijelom ekonomije. Hrvatski propisi mogu biti primjer dobre prakse svim državama koje tek trebaju urediti platformski rad”, smatra Radenović.

Širok spektar usluga

Upit smo poslali i Glovu, iz kojeg nam nisu odgovorili do zaključenja broja, a iz Wolta su se osvrnuli na prosvjede dostavljača i predstavnika sindikata ispred svog poslovnog prostora. Naglasili su kako omogućuju više načina obavljanja dostave putem platforme – uključujući samostalne obrtnike, partnere dostavljače zaposlene kod partnerskih firmi (tzv. agregatora), preko studentskog ugovora, a prošle godine uveli su i mogućnost direktnog zapošljavanja.

“Odaziv na javno objavljene natječaje za ovu treću opciju bio je nizak, što dodatno potvrđuje da većina partnera cijeni fleksibilnost koju ostali modeli nude. Ta mogućnost i dalje postoji, a uvjeti rada za sve zaposlenike, domaće i strane, uvijek su bili jednaki i u skladu sa Zakonom o radu i važećim propisima”, poručili su iz Wolta.

Weber ne vjeruje da će održani prosvjedi negativno utjecati na širu percepciju poslodavaca koji koriste gig ekonomiju u svom poslovanju jer je riječ o znatno širem spektru usluga od dostave i prijevoza. Prema njezinu mišljenju, tržište će odraditi svoj posao i sigurno će rezultirati boljom regulacijom radnih odnosa.

“Ne bojimo se, poslodavci su odgovorni i znamo da sve naše članove motivira zadržavanje dobrih i kvalitetnih radnika, što se pokazuje rastom plaća koji je jedan od najvećih u Europskoj uniji i generalno boljim uvjetima rada”, rekla je Weber.