Europska komisija predložila je u srijedu “dosad najambiciozniji” prijedlog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje od 2028. do 2034.  u visini od dva bilijuna eura.

“Sljedeći VFO bit će najambiciozniji koji je dosad predložen. Fleksibilniji je, transparentniji i više strateški”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Ukupan iznos proračuna za razdoblje od 2028.-2034. predložen je u iznosu od dva bilijuna eura (dvije tisuće milijardi). U taj iznos uključena su i sredstva za vraćanje kredita koje je Unija podigla za oporavak od pandemije. Bez sredstava za otplatu duga proračun iznosi 1.816 bilijuna eura.  Otplata duga započinje 2028. i troškovi kamata i glavnice procjenjuje se na 25 do 30 milijardi godišnje.

Iznos od dva bilijuna eura čini 1,26 posto bruto nacionalnog dohotka (BND). Sadašnji VFO iznosi 1,13 posto BND-a, ali kada se oduzmu sredstva za otplatu kredita podignutih za oporavak od pandemije, onda je preostali iznos jednak 1,15 posto BND-a, dakle vrlo skromno povećanje u odnosu na sadašnji VFO.

Najveći dio proračuna, 48 posto, odnosno 865 milijardi odnosi se na nacionalne i regionalne planove o partnerstvu, preko kojih će svaka država članica dobiti svoju financijsku omotnicu, kao što je bio slučaj sa sredstvima za oporavak i otpornost. Za svaki državu članicu bit će stavljen na raspolaganje određeni iznos na temelju nekoliko kriterija od kojih je najvažniji stupanj razvijenosti. Svaka članica trebat će napraviti svoj nacionalni plan investicija i reformi kako bi mogla povlačiti ta sredstva, a novci će se isplaćivati kako se budu ispunjavali ciljevi i ključne etape iz tih planova, slično kao što je slučaj s instrumentom EU sljedeće generacije.

U to su uključena sredstva za koheziju, ruralni razvoj, ribarstvo i obalna područja, upravljanje granicama, socijalna politika, sigurnost hrane, migracije i unutarnja sigurnost. 

U prethodnim višegodišnjim proračunima na koheziju, to jest za razvoj siromašnijih regija i za poljoprivredu otpadalo više od dvije trećine proračuna. 

Unutar ovoga iznosa od 865 milijardi, za potpore poljoprivrednicima i ribarima osigurano je minimalno 302 milijarde eura, za najsiromašnije regije minimalno 218 milijardi. Riječ je o minimalnim sredstvima koja su zajamčena za te svrhe, a ona mogu biti veća ovisno o nacionalnim planovima.

nije znanstvena fantastika

180 uređaja povezano u jedan sustav: U Zagrebu možete vidjeti kako izgleda dom koji misli umjesto vas

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

U sadašnjem VFO za razdoblje 2021.2027. za izravna plaćanja poljoprivrednicima osigurano je 291 milijarda eura po sadašnjim cijenama, a za ruralni razvoj 95,5 milijardi. Za koheziju je u sadašnjem VFO-u predviđeno 392 milijarde eura.

Druga najveća stavka 23 posto proračuna, 451 milijardi eura otpada na Fond za konkurentnost koji namijenjen za inovacije, za investicije u otpornost, sigurnost, obrambenu industriju i svemir. Unutar toga fonda, 131 milijarda je namijenjena isključivo za investicije u obranu i svemir.

Treća velika stavka je Globalna Europa, 11 posto proračuna, 200 milijardi eura. Iz toga fonda financirat će se, između ostaloga, i pomoć za zemlje kandidatkinje. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je rekla da će se u slučaju da dođe do proširenja EU-a u tom programskom razdoblju ići na reviziju proračuna.

Za Ukrajinu je kao izvanproračunsku stavka predviđeno 100 milijardi eura.

U proračunu je predviđen posebni mehanizam za krizne situacije u visini do 400 milijardi. Ta će se sredstva moći koristiti samo u slučaju velikih kriza, poput one s pandemijom covida 19.

Većina proračuna EU-a financira se izravnim doprinosom država članica, a manjim dijelom iz vlastitih prihoda. Komisija predlaže nove izvore vlastitih prihoda. To uključuje oporezivanje poduzeća koja u jednoj državi članici imaju godišnji promet veći od 100 milijuna eura.

S ovim prijedlog započinje dugi proces pregovora i usuglašavanja između država članica, a njihov dogovor koji se donosi jednoglasno, mora potvrditi Europski parlament apsolutnom većinom. 
Prilikom odlučivanja o VFO-u, države članice i Europski parlament nisu ravnopravni. Usvajanje VFO-a zahtijeva jednoglasni dogovor država članica i suglasnost Europskog parlamenta. Ovo nije postupak suodlučivanja u kojem su Vijeće i Parlament ravnopravni.

Suglasnost znači da Europski parlament može prihvatiti ili odbiti prijedlog VFO-a – koji su dogovorile države članice – ali ga ne može mijenjati.