Kina, koja je odgovorna za otprilike 30 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, zabilježila je pad emisija u 12 mjeseci zaključno sa svibnjem 2025. godine. Prvi je to zabilježeni slučaj da emisije padaju iako potrošnja energije u gospodarstvu nastavlja rasti. Dosadašnje smanjenje emisija u toj zemlji događalo se isključivo tijekom kriza poput pandemije, piše BBC. Istraživač Lauri Myllyvirta iz Centra za istraživanje energije i čistog zraka ističe da bi svijet stabilizirao emisije već prije deset godina da nije bilo kineskog rasta. Po njegovim podacima, emisije su u Kini pale za 1,6 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. No, za izbjegavanje najgorih posljedica klimatskih promjena, svjetske emisije moraju padati u apsolutnim brojkama – ne samo stagnirati.

Zašto se to događa baš sada?

Pad kineskih emisija izravna je posljedica ubrzanog ulaganja u zelenu tehnologiju. Kina je u posljednjih nekoliko godina instalirala više od polovice sve nove globalne kapacitete vjetroelektrana i solarnih panela. Samo prošle godine instalirala je više solarne energije nego što ukupno ima Europska unija. Prema podacima britanskog energetskog think tanka Ember, u travnju su vjetar i sunce zajedno proizveli više od četvrtine kineske električne energije. U istom razdoblju proizvodnja struje iz fosilnih goriva pala je za 3,6 posto. Iako ugljen ostaje važan zbog stabilnosti opskrbe, ovi podaci označavaju duboku promjenu za gospodarstvo koje je dosad ovisilo o ugljenu.

Kina pritom nije samo potrošač, već i glavni proizvođač zelene tehnologije – proizvodi oko 60 posto svjetskih vjetroturbina i 80 posto solarnih panela. Zbog toga kineske kompanije danas predvode globalnu utrku za sirovinama potrebnima za energetsku tranziciju. No rast tog sektora izazvao je i brojne negativne posljedice – uključujući kršenja ljudskih prava i uništavanje okoliša, pokazuje izvješće organizacije Business and Human Rights Resource Centre. Ipak, stručnjaci se slažu da je kineska sposobnost da brzo implementira zelene tehnologije imala presudan utjecaj na smanjenje emisija.

Šira slika i budući izazovi

Usporedbe radi, obnovljivi izvori čine oko 46 posto energetske proizvodnje u Ujedinjenom Kraljevstvu, dok u SAD-u, drugom najvećem emiteru, generiraju nešto više od 20 posto ukupne energije. Kina se dugo branila tvrdnjom da samo slijedi put bogatih zemalja koje su se ranije razvijale uz visoke emisije, a po emisijama po glavi stanovnika još uvijek zaostaje za SAD-om. No prema novijim podacima, Kina je već prestigla Ujedinjeno Kraljevstvo i Europsku uniju po emisijama po osobi i izjednačila se s Japanom.

Pitanje ostaje: je li sadašnji pad emisija početak trajnog trenda ili tek prolazna epizoda? „Emisije mogu ostati na istoj razini godinama, što nije korisno za klimatsku akciju“, upozorava Li Shuo iz Azijskog instituta za politiku. Nestabilnosti u svijetu, poput rata u Ukrajini, mogle bi Kinu ponovno gurnuti prema ugljenu. No drugi stručnjaci ističu da kineska želja za energetskom neovisnošću može dodatno potaknuti razvoj obnovljivih izvora, jer smanjuju ovisnost o uvozu i tako jačaju nacionalnu sigurnost.

U trenutačnim okolnostima, koje uključuju napete trgovinske odnose sa Zapadom i usporeno gospodarstvo, Peking se sve više oslanja na niskougljične sektore poput IT-a, biotehnologije, električnih vozila i čiste energije. To su sektori koji vjerojatnije mogu rasti, procjenjuje Christoph Nedopil Wang iz australskog Griffith Asia Instituta.

No još je dug put do ispunjenja međunarodnih obveza. Kina se u okviru Pariškog sporazuma obvezala da će do 2030. smanjiti emisijsku intenzivnost – količinu emitiranog ugljika po jedinici BDP-a – za više od 65 posto u odnosu na 2005. godinu. Kako bi to ostvarila, do kraja 2025. trebala je smanjiti emisijsku intenzivnost za 18 posto. Do kraja 2024. pala je tek 7,9 posto. To znači da će Kina do 2030. morati smanjivati emisije u apsolutnim vrijednostima, upozorava Myllyvirta.

Znakovi zaokreta već su vidljivi i u diplomaciji. Kineski predsjednik Xi Jinping na klimatskom summitu u travnju pozvao je svjetske čelnike da prestanu samo govoriti i počnu djelovati: „Moramo ciljeve pretočiti u konkretne rezultate.“ Pritom je signalizirao veću spremnost Pekinga da preuzme globalno vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena – što bi bilo nezamislivo prije samo nekoliko godina.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost