Slovenija je dobila neovisnu ekonomsku analizu ulaganja u drugi blok nuklearne elektrane (NEK 2), za koju je interes više puta izrazila i Hrvatska.

Nakon prošlogodišnjeg otkazivanja referenduma o izgradnji drugog bloka Nuklearne elektrane Krško (NEK 2), što se dogodilo nakon otkrića zakulisnih političkih dosluha i pokušaja zaobilaženja zakonodavstva, javna rasprava o tom kontroverznom energetskom projektu utihnula je. Učinak referendumskog brodoloma trebao je biti suprotan, smatra Izidor Ostan Ožbolt iz nevladine organizacije Mladi za klimatsku pravdu (MZPP). To bi trebalo otrijezniti donositelje političkih odluka i osnažiti javnu stručnu raspravu o tom tektonskom energetskom ulaganju.

Ekonomska isplativost

Naravno, to se nije dogodilo. Ostan Ožbolt odlučio je prekinuti šutnju. S kolegom Primožem Ribaričem, fizičarom i meteorologom koji surađuje s Elektrotehničkim institutom Milan Vidmar, prihvatio se divovske zadaće.

“Najveći projekt u povijesti Slovenije zahtijeva barem jednu detaljnu ekonomsku analizu koja je neovisna i o željama investitora i o preferencijama protivnika izgradnje nuklearne elektrane. Mi nismo iz ta dva tabora”, naglašavaju autori studije duge više od 250 stranica, koju su napisali u slobodno vrijeme i besplatno, piše ljubljanski Dnevnik.

U njoj su, između ostalog, izračunali ekonomsku isplativost projekta. Više od deset tisuća simulacija pokazalo je tek 33,2 posto vjerojatnosti da bi se projekt isplatio investitoru. U dva od tri hipotetska slučaja ulaganje u NEK 2 bilo bi neisplativo. Projekcije Gen energije znatno su optimističnije i predviđaju više od 65 posto vjerojatnosti pozitivnog ekonomskog ishoda. Razlika u najvjerojatnijem trošku ulaganja znatno je manja. Model Ostana Ožbolta i Ribariča izračunao je da bi izgradnja bloka NEK 2 snage 1250 megavata najvjerojatnije koštala oko 11 milijardi eura.

To je manje od procijenjene vrijednosti investicije bez troškova financiranja koju je prošle godine predstavila Gen energija, a koja je iznosila 11,6 milijardi eura.

Gen energija je tada objavila da će trošak megavatsat sata električne energije iz NEK-a 2 biti 50,1 euro, a očekivana prodajna cijena bila je 70,2 eura. Projekcije Ostana Ožbolta i Ribariča su manje optimistične. Cijena koštanja električne energije iz NEK-a 2, koja omogućuje pokrivanje svih troškova, najvjerojatnije će biti 81,4 eura po megavatsatu električne energije, što je više od 30 eura iznad cijene Gen energije.

“Proizvodnja ispod cijene koštanja nije moguća i dovela bi do insolventnosti”, objašnjava Ostan Ožbolt. Najvjerojatnija prodajna cijena, koja uključuje i očekivani povrat ulaganja, iznosi 107 eura po megavatsatu. Podsjetimo, Gen Energija je objavila cijenu nižu za gotovo 37 eura. “Privatni investitori ne bi ostvarili potreban povrat i ne bi ulazili u takav projekt.”

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Međutim, većinski investitor gotovo sigurno neće biti privatna tvrtka. “U takvim okolnostima država se može odreći financijskih povrata i provesti projekt radi nefinancijskih koristi u obliku stabilne, domaće i niskougljične električne energije te malog utjecaja na bioraznolikost”, uvjeren je Ostan Ožbolt.

Nužno otvoriti dijalog

Stoga, smatra on, ima smisla nastaviti projekt NEK 2, dok bi se odmah trebala provesti neovisna multidisciplinarna analiza kako bi se odgovorilo na pitanje koji scenarij razvoja elektroenergetskog sustava Slovenija treba slijediti, bilo scenarij 100 posto obnovljive energije (OIE) ili scenarij OIE plus nuklearna energija.

“Tek tada vlada može uvjerljivo reći je li NEK 2 razuman projekt ili nije”, dodaje.

Projekt NEK 2 nadgleda vladina radna skupina za koordinaciju pripremnih aktivnosti, koju vodi državni tajnik Danijel Levičar.

“Gotovo 99 posto stanovništva Slovenije uopće ne zna da ta grupa postoji”, kritičan je Ostan Ožbolt i stoga zahtijeva njezinu temeljitu reformu. Ona bi trebala uključivati predstavnike znanstvene, civilne, općinske, gospodarske i sindikalne zajednice, kojima bi trebao biti omogućen pristup svim dokumentima, uključujući i one povjerljive, a trebali bi imati pravo glasa u ključnim odlukama.