Nakon dobivene bitke vođene od srpnja 2023., udruga Amagi objavljuje serijal “Crni fond HNB-a” s raznim primanjima poimence navedenih zaposlenika Hrvatske narodne banke jer su, kažu, isprovocirani neuspjehom HNB-a u održavanju stabilnosti cijena. HNB im je na temelju odluka Povjerenice za informiranje i Visokog upravnog suda morao dati podatke o svim primanjima po različitim osnovama svih zaposlenika u 2021. i 2022. godini. To bi moglo značiti da se ti podaci mogu objaviti i za sve zaposlene u državnim i lokalnim tijelima i tvrtkama, fakultetima, školama, bolnicama, HEP-u, HRT-u…

Iako i HNB objavljuje “Troškove poslovanja” koji su lani bili 110 milijuna eura, 30 milijuna bruto plaće, pet milijuna doprinosi, 6,5 milijuna “ostali primici zaposlenika”, pa je za prigodne, izvanredne i isplate za posebne radne rezultate otišlo 3,77 milijuna eura, na upotrebu automobila, parkirališta i garaža 263.973 eura, subvencija toplog obroka 768.381, premije zdravstvenog i životnog osiguranja 160.219, prijevoz na i s posla 527.969, bolovanje iznad maksimuma HZZO-a 206.837, III mirovinski stup 465.627 eura…

Imovinske kartice

Objavili su i Pravilnik o plaćama i primicima u kojem se navode sva materijalna prava zaposlenika. Dostupne su i imovinske kartice dužnosnika HNB-a, u formatu kao i za 3500 dužnosnika s osobnim podacima ne samo imovinske prirode, već i o bračnom stanju, djeci, članstvu u stranci, sva primanja (bruto i neto), nekretnine, vrijedne pokretnine, ušteđevina, njihova i supružnika…

U imovinskoj kartici guvernera Borisa Vujčića uz neto plaću od 7835,71 euro stoji da dobija još 20.930 eura godišnje uz napomenu: “U iznos su uključeni ostali primici temeljem ugovora o nesamostalnom radu, kao što su primanja u naravi (korištenje službenog automobila i parkirnog mjesta), uplaćene premije osiguranja života te premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, božićnica i sl. “. I zamjenica guvernera Sandra Švaljek ima istu napomenu uz sličan iznos, a i viceguverneri Tomislav Ćorić, Ivana Jakir Bajo i Maroje Lang, izuzev Michaela Faulenda. Dakle, ni oni nisu obvezani specificirati primanja, a i u imovinskoj kartici oko 2300 sudaca i državnih odvjetnika je bruto, a ne i neto plaća. Kad je opravdan javni interes, mogu se objaviti sva primanja pa i ostalih zaposlenika HNB-a, ali ako se utvrdi da je to važnije od zaštite privatnosti. Trebamo li svi znati ime i prezime te sva primanja i vozača ili čistačica u HNB-u? Koji se interes javnosti zadovoljava otkrivanjem koliko tko ima djece kroz objavu primanja po osnovi “dara za djecu”? Nije li dovoljno objaviti ukupnu svotu i iznos koji HNB isplaćuje po djetetu. Je li nužno otkriti kome je umro član obitelji ili je dulje bio na bolovanju pa je dobio novčanu pomoć…

HNB je odbio Amagi dati tražene podatke jer bi to naštetilo privatnosti zaposlenika, a objava nije proporcionalna javnom interesu, jer HNB objavljuje sve te podatke, ali skupno, a ne poimence. Ali, Povjerenica za informiranje Anita Markić dala je za pravo Amagi jer HNB je tijelo javne vlasti u vlasništvu RH, koja jamči za njezine obveze, te 80 % prihoda ide u državni proračun. Zato, ako se i prihvati tvrdnja HNB-a da zaposlenici nisu plaćeni iz javnih sredstava, objavom primanja “neće doći do povrede osobnih podataka”. HNB je Markić zamjerio što nije procijenila postoji li i druga učinkovita mjera koja bi manje ugrožavala privatnost zaposlenika, što je zahtjev i Suda EU. Upozorili su i na mišljenje bivše Povjerenice u odlukama iz 2015. i 2016. da podaci o neto plaći moraju biti zaštićeni, dok su sada dostupni daleko osjetljiviji. Ali, Visoki upravni sud je u vijeću Mirjana Čačić, Arma Vagner Popović i Ana Berlengi Fellner, odbio tužbu HNB-a jer suprotno stajalište Agencije za zaštitu osobnih podataka nije obvezujuće za Povjerenicu, a interes javnosti je važniji od potencijalne štete zbog objave osobnih podataka. U protivnom se narušava načelo javnosti i transparentnosti tijela javne vlasti, zaključuje VUS 14. veljače. Na prijedlog HNB-a, DORH je podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti te presude. Znači, i za DORH postoji “osobito teška materijalna ili postupovna povreda zakona…”. Vrhovni sud može poništiti pa i preinačiti presudu VUS-a.

Preko e-registara našli smo rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu po sucu Miroslavu Sutonu kojim je 9. svibnja odbijen prijedlog HNB-a za privremenom zabranom objave Amagi. Ali, Županijski sud u Zagrebu usvojio je žalbu HNB-a pa sudac treba donijeti novu odluku. Zato o tome iz HNB-a ne žele govoriti. Jedino su istakli da su mjeru tražili jer mogu nastati dalekosežne i nepovratne štetne posljedice koje se naknadno neće moći sanirati. Pitanje je i kako će na sve reagirati zaposlenici HNB-a.

Test razmjernosti

Slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs za štrajka policije 2021. zbog plaća i uvjeta rada, objavio je ime i prezime 8694 policajca, njihovu poziciju i organizacijsku jedinicu, te bruto plaću, što njihovoj povjerenici za informacije nije bilo sporno, unatoč javnim kontroverzama. I Klinički centar u Ljubljani nakon trogodišnjeg spora morao je, po odluci povjerenice i suda, portalu Necenzurirano dati platne liste sto najplaćenijih liječnika za Covid pandemije. Naš je Ustavni sud 2015. odbio ustavnu tužbu Transparency International jer nisu dobili podatke o plaćama zaposlenika (radnih mjesta, a ne osoba) Hrvatske komore medicinskih sestara, kao tijela s javnim ovlastima, čiji je jedan od osnivača RH, a i financirani su iz proračuna RH. ESLJP je u predmetu Satakunnan Markkinapörsssi i Satamedia protiv Finske 2017. odlučio da zabranom objave poreznih podataka za 1,2 milijuna osoba nije povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja. ESLJP se složio s finskim Visokim upravnim sudom da ta objava na način (putem SMS usluge) i u toj mjeri nije pridonijela raspravi od javnog interesa, a niti je bila isključivo u novinarske svrhe. Poslovanje HNB-a jest tema od javnog interesa, ali širina i neselektivnost objave, izaziva pitanje je li se interes javnosti mogao zadovoljiti uz poštivanje privatnosti, ovisno o ovlastima zaposlenika i vrsti primanja. Dakle, je li proveden adekvatan test razmjernosti. To više jer Amagi objavljuje primanja izvan konteksta radnog mjesta i bankarskog tržišta radne snage.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’