Europski ulagači rizičnog kapitala sve više prepoznaju prilike u naglom porastu obrambene potrošnje, ali suočavaju se s nizom prepreka. Europska unija planira do 2030. izdvojiti do 800 milijardi eura za obranu, pri čemu će najveći dio vjerojatno pripasti velikim korporacijama poput francuskog Airbusa i njemačkog Rheinmetalla. No, dok su te kompanije fokusirane na ispunjavanje rekordne potražnje uzrokovane ratom u Ukrajini, sve više ulagača i osnivača vjeruje da manji obrambeni tehnološki startupovi mogu popuniti prazninu u inovacijama razvijajući nove tehnologije, piše Reuters.

Ruska invazija na Ukrajinu 2022. i pozivi američkog predsjednika Donalda Trumpa članicama NATO-a da povećaju obrambena izdvajanja na 5 posto BDP-a dodatno su potaknuli EU da ojača svoje vojne proračune. To je privuklo rizični kapital u europski sektor obrambene tehnologije, koji je u 2024. dosegnuo ulaganja od 1 milijarde dolara u odnosu na 373 milijuna dolara u 2022. Iako su ulaganja porasla pet puta u odnosu na 2020., europski obrambeni tehnološki sektor dosad je iznjedrio samo tri “jednoroga” i privukao tek 1,7 posto ukupnog rizičnog kapitala u Europi.

“Vjerujemo da je riječ o važnom trendu i ulažemo u njega”, izjavio je Julien Bek, investitor iz Sequoie, tvrtke koja je u listopadu 2024. uložila 15,5 milijuna dolara u njemačku kompaniju STARK, koja razvija autonomne dronove, prema podacima PitchBooka, orenosi Reuters.

Jedna od najvećih prepreka ulasku rizičnog kapitala u obrambeni sektor u Europi su strogi ESG standardi EU-a (ekološki, društveni i upravljački), koji u pravilu zabranjuju ulaganja u ratnu tehnologiju za jednokratnu upotrebu. Više od desetak ulagača, predstavnika kompanija i dužnosnika, koji su razgovarali s Reutersom, ukazali su upravo na ovaj regulatorni okvir kao ključni izazov.

Mnogi investicijski fondovi imaju potporu nacionalnih vlada ili izravno EU, što ih u većini slučajeva automatski isključuje iz mogućnosti ulaganja u obranu. Unatoč političkoj podršci Ukrajini, dosad su samo Estonija i Finska uspostavile državne fondove koji omogućuju ulaganja u ubojitu obrambenu tehnologiju. Borys Musielak, partner američkog fonda Smok Ventures sa sjedištem u Varšavi, izjavio je kako su pravila u Poljskoj nagnala fondove da se umjesto toga orijentiraju na kibernetičku sigurnost.

“U Poljskoj gotovo svaki fond djelomično koristi državna ili europska sredstva, što ulaganja u obranu čini vrlo složenima”, rekao je Musielak. Za Jana-Hendrika Boelensa, direktora tvrtke Alpine Eagle iz Münchena, koja razvija sustave za borbu protiv dronova, ESG pravila i dalje predstavljaju stvarnu prepreku za ulagače i start-upove. “Promjene su na vidiku, ali ne bih rekao da su se već dogodile, barem ne u mjeri u kojoj bi trebale”, izjavio je Boelens, referirajući se na promjene politika koje bi olakšale ulaganja u obranu.

“Ako niste čisto ratno oružje, kako se to kaže, onda mislim da se u vas može ulagati. No ako prijeđete tu granicu i postanete smrtonosno oružje, to i dalje može biti jako teško za financiranje.”

Neki ulagači nastoje zaobići ESG ograničenja ulažući u tehnologije dvostruke namjene, one koje imaju civilnu, ali i vojnu primjenu. Primjeri takvih tehnologija uključuju računalni vid (gdje AI oponaša ljudski vid u interpretaciji slike), robotiku, kibernetičku sigurnost i autonomne dronove. Sva tri europska obrambena jednoroga, njemačka softverska tvrtka Helsing, proizvođač dronova Quantum Systems iz Münchena te portugalski Tekever, predstavljaju se upravo kao pružatelji tehnologija dvostruke namjene.

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?

Sten Tamkivi, partner u investicijskoj platformi Plural sa sjedištima u Tallinnu i Londonu, izjavio je kako je njegova mreža investitora usklađena s idejom da je obrana demokratskih vrijednosti moralno ispravna. No, napomenuo je, “neki drugi fondovi smatraju da je ulaganje u ratnu tehnologiju neprihvatljivo“.

Londonski VC fond Balderton je u 2025. predvodio investicijski krug od 160 milijuna eura za Quantum Systems. Quantum Systems, osnovan 2015., razvija dronove za izviđanje temeljene na umjetnoj inteligenciji koji su se već dokazali na bojišnici u Ukrajini. Tvrtka je prošli mjesec prikupila novih 160 milijuna eura, čime je ukupna investicija dosegla 310 milijuna eura i postala jednorog. S obzirom na povećane obrambene proračune, Europska komisija razmatra izmjene pravila kako bi omogućila većem broju ulagača sudjelovanje u financiranju obrane. Neke vlade već su krenule tim putem, a u Finskoj je državna mirovinska agencija ukinula klauzulu koja joj je ranije zabranjivala ulaganja u obranu.