Pozitivnih primjera usluga koje su pristupačne osobama s invaliditetom sve je više, no i dalje nedovoljno, poručuje Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom s međunarodne konferencije “Pristupačna budućnost” koju Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) organizira u suradnji s Poslovnim dnevnikom.

Dapače, ako zakonodavac u postavljanju standarda pristupačnosti ne odredi sankcije, ona, nažalost, neće postati praksa, upozorava Jurišić.

Još mnogo posla

Činjenica da bez posljedica “po novčanik” zakonske obaveze koje se odnose na prilagodbu usluga i proizvoda našim sugrađanima s određenim posebnim potrebama vjerojatno neće biti ispunjene, svjedoči da kao društvo imamo još mnogo posla na dizanju svijesti i odgovornosti prema onima kojima standardna usluga onemogućuje korištenje i konzumaciju onoga na što bi apsolutno svi trebali imati pravo. Takva situacija ne treba čuditi kada niti sama država, koja bi trebala biti prvi i najbolji primjer u društvu, ne osigurava dovoljnu razinu pristupačnosti.

Kako je istaknuo Jurišić na panelu “Pristupačnost na vrhu agende”, niti e-Građani, državni digitalni servis, nije u potpunosti pristupačan osobama s invaliditetom. Prigovora stoga lani nije nedostajalo. Jurišić otkriva da su ih 2024. primili više od devet tisuća, a upravo je pristupačnost bila druga najvažnija tema zbog koje su građani slali pritužbe i predstavke uredu pravobranitelja. Usto, broj pritužbi, kaže Jurišić, raste iz godine u godinu, a ne podnose ih samo oni na koje se nedostaci direktno odnose, već i oni koji su pozitivne prakse vidjeli u inozemstvu pa ih zanima zašto ista razina nije dostupna i u Hrvatskoj.

Pozitivne promjene, u društvu u kojem 17 posto populacije ima određeni invaliditet, trebao bi donijeti Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga koji je nedavno izglasan u Hrvatskom saboru i 28. lipnja stupa na snagu.

Tanja Žaja, vd ravnateljice Uprave za obitelj i socijalnu politiku, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, objasnila je da zakon direktno prenosi direktivu, odnosno Europski zakon o pristupačnosti iz 2019. Njegova je zadaća, kao i nedavno donesene domaće legislative, osigurati pristupačnost koju su EU i sve države članice preuzele ratificiranjem Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Zakon, dakle, definira proizvode i usluge za koje mora biti osigurana pristupačnost. To su, primjerice, terminali za plaćanje, samoposlužni terminali, bankomati, uređaji za izdavanje karata…

No, njegovo stupanje na snagu neće biti veliko opterećenje, ističe Žaja. “Bankomati, primjerice, koji su u upotrebi, i dalje će se moći koristiti, ali najdulje 20 godina, odnosno, nema potrebe za novim bankomatima. Slično je i s uslugama. Ugovori za pružanje usluga koji su sklopljeni zadržavaju iste uvjete na koje su sklopljeni, ali najdulje do pet godina. Međutim, ugovor o izdavanju kredita mora biti napisan na jeziku najviše složenosti A1 razine”, objašnjava Žaja, najavljujući istovremeno značajna ulaganja u pristupačnost i uključivost osoba s invaliditetom kroz europske fondove.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Kaže da će uskoro, već ovog mjeseca, biti objavljen europski poziv za Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici vrijedan 40 milijuna eura te poziv Turizam za sve. Riječ je o pozivu vrijednom sedam milijuna eura kojim će biti sufinancirano obrazovanje osoba s invaliditetom u turizmu, ali i osiguranje pristupačnosti turističkih atrakcija. Žaja izdvaja i poziv Čitanjem do uključivog društvo za što je namijenjeno 15 milijuna eura.

Pravobranitelja Jurišića pak brine što mnogo sadržaja Hrvatska transponira direktno u domaće zakonodavstvo ne prilagođavajući ga vlastitim potrebama. “Znamo da veliki dio zakonodavstva ne moramo doslovno prepisivati jer rješenja koja se koriste u drugim zemljama ne moraju nužno i nama odgovarati”, upozorava Jurišić.

Za osiguravanje digitalne i fizičke pristupačnosti u području koje regulira, a koje uključuje i elektroničku komunikaciju, zadužen je HAKOM, koji se o tome brine posljednjih desetak godina. Sve projekte koje su dosad odradili teško je nabrojati, kaže Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a, napominjući da su na projektima pristupačnosti i uključivosti počeli raditi kroz suradnju s udrugama, a potom i akademskom zajednicom, u prvome redu Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER), s kojim su razvili Pristupačno web sjedište te aplikacije Susretnica i Kviz. Suradnja je proširena i na Sveučilište u Rijeci, pa i na Poslovni dnevnik koji već 13 godina provodi projekt Iskustvo zlata vrijedi kojim spaja studente s invaliditetom s poslodavcima omogućujući im stjecanje radnog iskustva kroz praksu u renomiranim kompanijama i državnim ustanovama. Obuljen navodi da je najveći izazov u tržišnoj implementaciji rješenja pristupačnosti vremenski rok.

“Vrijeme je ključno i sve što radimo treba realizirati u najkraćem mogućem roku”, ističe predsjednik Vijeća HAKOM-a, napominjući da posebno negativno odskačemo u pristupačnosti u području željezničkog prijevoza. “Putujući svijetom vidio sam toliko dobrih rješenja. Nadam se da ćemo, osim u pruge, investirati i u kolodvore i prilagoditi ih osobama s invaliditetom”, poručuje Obuljen, dodajući da je suradnja ključna u kreiranju proizvoda i usluga pristupačnosti. “Što god da radimo, mi s nekim surađujemo”, ističe.

Uklanjanje manjkavosti sustava

Nužnost suradnje naglašava i Jurišić, ističući da bi osobe s invaliditetom ili udruge koje ih predstavljaju trebali biti uključeni u sve projekte koji ih se tiču jer oni ipak najbolje znaju što i kako treba prilagoditi. Brojni proizvođači te privatne i javne ustanove i tijela to zanemaruju pa proizvode i usluge naknadno moraju modificirati, što je daleko skuplji i kompliciraniji proces nego kada se pristupačnost planira od početka njihova kreiranja.

Usto, uloga HAKOM-a u osiguravanju pristupačnih digitalnih i komunikacijskih rješenja utoliko je značajnija jer živimo u vremenu u kojem je komunikacija postala osnovno životno pravo. No, nekima je ona i dalje otežana. HAKOM stoga radi na brojnim projektima kako bi otklonio manjkavosti sustava. Jedan od njih je AI Asistent za pitanja vezana uz korisnička prava u elektroničkim komunikacijama čiji bi prototip trebao biti gotov do kraja ove godine, najavio je Obuljen