Najveći svjetski državni investicijski fond, norveški Naftni fond vrijedan 1,9 bilijuna dolara, pozvao je na hitnu i ambicioznu reformu tržišta kapitala u Europi. Upozorio je da bi kontinent mogao dodatno zaostati za SAD-om i Azijom ako se ne uklone duboki strukturni problemi. Inače, norveški mirovinski Fond je vlasnik u prosjeku 2,5 posto svake javne europske tvrtke. A ovo nije prvi put da su pozvali Europsku uniju da ujednači porezna, stečajna i regulatorna pravila kako bi tržište postalo privlačnije institucionalnim ulagačima.

Udio europskih dionica u portfelju naftnog fonda smanjio se s 26 na 15 posto tijekom posljednjih deset godina. Prema objašnjenju fonda, razlog je pad konkurentnosti u odnosu na tržišta SAD-a i Azije.

„Kvalitetno tržište u Europi za nas je iznimno važno. Osjećamo da među tvorcima politika raste osjećaj hitnosti. I mi to osjećamo, i drago nam je zbog toga“, izjavila je Malin Norberg, glavna strateginja tržišta fonda, za Financial Times.

Fond će ovog tjedna poslati svoje komentare Europskoj komisiji u sklopu konzultacija o integraciji tržišta kapitala. U njemu pozivaju na ambicioznije mjere i ističe duboke probleme koji usporavaju europska tržišta i njihovu usklađenost.

„Zabrinuti smo jer europska tržišta s vremenom sve teže prate poduzetničku dinamiku i sve rjeđe nude nove prilike institucionalnim ulagačima“, stoji u pismu. Fond navodi da tržištu najviše štete razlike u zakonodavstvu o vrijednosnim papirima, trgovačkom pravu i stečajnim postupcima između država članica.

Norveški fond ima velike udjele u tvrtkama poput SAP-a, ASML-a, Novo Nordiska, Nestléa i UBS-a. Pozvao je na smanjenje pravnih razlika među državama članicama, osobito u oporezivanju dividendi i pri izdavanju duga.

Fond smatra da se likvidnost europskih dionica treba povećati putem konkurencije i inovacija, a ne dodatnom regulacijom. Također traži jedinstveni nadzor tržišta na razini Europske unije.

Norveška je 2012. odlučila smanjiti izloženost fonda Europi i povećati ulaganja u SAD, no kontinent i dalje zauzima važno mjesto u portfelju. Ipak, iz fonda poručuju da su glavni razlozi smanjenja ulaganja u Europu strukturne prirode – manje je tvrtki koje se odlučuju na burzu, a sve više njih odlazi u SAD.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

„Vidimo da iz godine u godinu opada broj europskih tvrtki u koje možemo ulagati. Pritom se znatno smanjuje i udio naše imovine u Europi“, izjavio je Emil Framnes, globalni šef trgovanja dionicama, prenosi FT.

Primjerice, Spotify i Klarna odlučili su se za američke burze, a Linde, CRH i Arm Holdings u posljednjim su godinama preselili svoje kotacije u SAD. U proteklom desetljeću broj europskih kompanija koje fond ima u vlasništvu smanjen je za jednu četvrtinu. Danas ih je 1.546. Istodobno, američke dionice čine 40 posto portfelja, dok su prije deset godina imale udio od 21 posto.

Fond smatra da je vrijeme za ambiciozan pristup koji će europska tržišta učiniti jednostavnijima, stabilnijima i konkurentnijima u globalnoj utakmici.