EN DE

Limitiran kapital za spas planeta u sustavu plejade fondova, doista?!

Autor: Georgia Hammersley
27. svibanj 2025. u 22:00
Podijeli članak —
Foto: Shutterstock

Skupljanje novca za borbu protiv klimatskih promjena postaje herkulovski zadatak.

Brazil je najavio planove za pokretanje fonda vrijednog 125 milijardi dolara za zaštitu tropskih šuma. To je ključni element plana te zemlje da osigura uspjeh sljedeće Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP30), kojoj će Brazil biti domaćin. No, u vrijeme kada neka od najbogatijih svjetskih gospodarstava smanjuju svoj proračun za inozemnu pomoć, a SAD potpuno okreće leđa djelovanju u području borbe protiv klimatskih promjena, treba li svijetu doista još jedan klimatski fond?

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Tijekom posljednja tri desetljeća pojavilo se više od 60 multilateralnih fondova za prikupljanje sredstava za djelovanje u području borbe protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju. Većina je mala i opskurna pa ostaje oko 19 značajnih subjekata – uključujući Zeleni klimatski fond (GCF), Globalni fond za okoliš (GEF), Fond za prilagodbu (AF) i Klimatski investicijski fonde (CIF), koji javno izvješćuju o svojim aktivnostima.

Autor: Georgia Hammersley
27. svibanj 2025. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati