Europska unija je u jeku koronakrize 2020. osnovala Fond za oporavak od koronavirusa težak 723 milijarde eura te je prvi put na sebe preuzela zajednički dug. Način na koji su se trošila sredstva našao se, pet godina poslije, na udaru Europskog revizorskog suda koji je ovaj tjedan objavio pregled potrošnje kriznih sredstava u kojemu je naveo niz manjkavosti vezanih za uspješnost, kontrolu, odgovornost i transparentnost potrošenih milijardi.

Hrvatska je izvrsno prošla prilikom raspodjele sredstava iz tog fonda te joj je dodijeljeno deset milijardi eura, od čega je gotovo šest milijardi eura dodijeljeno bespovratno, a oko četiri milijarde eura u obliku povoljnog kredita.

Odobrena sredstva trebaju se iskoristiti do 2026., no godinu prije isteka programa Europska se komisija našla na udaru svog glavnog revizorskog tijela. U tom je predmetu sutkinja izvjestiteljica bila hrvatska političarka Ivana Maletić, bivša zastupnica HDZ-a u europskom parlamentu, a sada članica Suda, koja je prigovorila što ne postoje informacije o stvarnim troškovima. Kritike iz Revizorskog suda došle su u trenutku kada Europska komisija pokušava idući sedmogodišnji proračun EU oblikovati po uzoru na koronafond, za koji su puni hvale.

Izvući pouke
“Donositelji politika EU moraju izvući pouke i ne smiju dopustiti usvajanje bilo kojeg sličnog instrumenta u budućnosti bez informacija o stvarnim troškovima i krajnjim primateljima te jasnog odgovora na pitanje što građani zapravo dobivaju za svoj novac”, izjavila je Ivana Maletić, jedna od dvoje članova Suda koji su sudjelovali u izradi navedenog pregleda. “Za buduće proračune koji se temelje na uspješnosti financiranje mora biti bolje povezano s rezultatima i jasno određenim pravilima, inače se takav sustav ne bi trebao primjenjivati”, dodao je Jorg Kristijan Petrovič, suautor pregleda.

Revizori ističu nekoliko problema u vezi s Mehanizmom vezanim za oporavak i otpornost (RRF) u kontekstu trenutačnih političkih rasprava o dugoročnom proračunu EU nakon 2027. Za početak, smatraju da RRF zapravo nije mehanizam financiranja koji se temelji na uspješnosti. Naime, u njemu se veći naglasak stavlja na napredak u provedbi. Osim toga, učinkovitost trošenja financijskih sredstava i isplativost programa ne mogu se mjeriti jer Europska komisija ne prikuplja podatke o stvarnim troškovima i nema dovoljno informacija o rezultatima.

Revizori naglašavaju da je buduće programe potrošnje važno oblikovati na način koji neće negativno utjecati na odgovornost. Unatoč nedavnim poboljšanjima, kontrolni mehanizmi koronafonda i dalje nisu dovoljno pouzdani. Primjerice, Komisija se, kad je riječ o otkrivanju i ispravljanju slučajeva ozbiljnih nepravilnosti te jamčenju usklađenosti s pravilima EU i nacionalnim pravilima, uglavnom oslanja na države članice, no njihovi sustavi ipak imaju nedostatke.

Nadalje, Komisija ne može nametnuti financijske ispravke, npr. povrat sredstava za pojedinačna kršenja pravila o javnoj nabavi, osim u slučajevima ozbiljnih nepravilnosti kao što je prijevara. To znači da Komisija može u potpunosti izvršiti plaćanja čak i ako je u javnoj nabavi bilo nepravilnosti, dok god su dogovorene ključne etape i dostignute ciljne vrijednosti.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Nadalje, zbog načina na koji su ključne etape i ciljne vrijednosti postavljene, neke zemlje EU primaju znatna financijska sredstva prije nego što dovrše projekte. To donosi rizik za financijske interese EU jer bi države članice mogle zadržati ta sredstva, a da ne dovrše projekte.

Hrvatska je prijavila niz projekata koji se financiraju bespovratnim sredstvima, od gradnje škola i bolnica, do obnove fakulteta, a iz privatnog sektora najpoznatiji je Rimčev projekt robotaksija u koji je uloženo 180 milijuna eura.

Revizorski sud ne spominje pojedine države i njihove programe, no kritični su prema učinku cijelog programa. Prvi program u povijesti financiran zajedničkim europskim dugom namijenjen je poticanju gospodarstva u zemljama EU nakon pandemije financiranjem ključnih ulaganja u zamjenu za ciljane reforme. Istječe 2026. godine i ne očekuje se da će biti obnovljen.

Branili fond
Upozorenja revizora dolaze usred sve većeg nastojanja Bruxellesa da se idući proračun, vrijedan 1,2 bilijuna eura, oblikuje po uzoru na koronafond. Pregovori o sljedećem sedmogodišnjem proračunu koji će stupiti na snagu 2028. godine trebali bi započeti kasnije ove godine, a u njemu će se vjerojatno naći i pozamašan vojni budžet, ako ga prihvate sve države članice EU. Euroactiv prenosi izjavu Ivane Maletić kako Sud nije protiv promjena jer je važno da se sredstva Unije preusmjere na nove prioritete poput obrane i stanovanja.

“Ali ako zakonodavci idu u tom smjeru, trebali bi uzeti u obzir sve slabosti koje smo istaknuli”, dodala je Maletić, napominjući da s javnim novcem ne možemo biti “netransparentni”.

Komisija smatra fond za oporavak velikim uspjehom i u utorak ga je branila od kritika Revizorskog suda. Potpredsjednik Europske komisije Raffaele Fitto rekao je da je fond “moćan instrument” koji je potaknuo rast u Europi i pridonio provedbi važnih reformi.