Slovenija bi uskoro, najvjerojatnije već u svibnju, trebala dobiti novi zakon o medijima, kojim su predviđene i sheme državne financijske pomoći medijima, kakve imaju brojne europske zemlje, uz ostalo, i za sufinanciranje distribucije i pretplate, kao i za digitalnu tranziciju tiskanih medija.

Iako predloženi zakonski prijedlog, na koji slovenski novinari čekaju više od 20 godina, nailazi i na brojne kritike, prevladava ocjena da je riječ o zadnjem pokušaju spašavanja tiskanih medija te ozbiljnog i pluralnog novinarstva.

Novinari i stručnjaci kritični
Slovenska ministrica kulture Asta Vrečko iz koalicijske Ljevice naglasila je pri usvajanju nacrta prijedloga u Vladi da je riječ o jednom od najmodernijih medijskih zakona u Europi. Polazeći od činjenice da je postojeće medijsko zakonodavstvo zastarjelo i manjkavo, slovenska vlada novim zakonom propisuje novu regulaciju medijskog prostora, uz naglasak na pomoć medijima.

Slično kao i u Hrvatskoj, i u Sloveniji su poslovni modeli većine medija, koji se temelje na prodaji medijskih proizvoda i pretplata, kao i na prodaji reklama, u dubokoj krizi. Prihodi većine medija smanjuju se zbog tehnoloških promjena i promjena navika korisnika, što dovodi u pitanje proizvodnju novog kvalitetnog medijskog sadržaja, što onda ugrožava vjerodostojno i pravovremeno informiranje javnosti, što je glavna javna zadaća novinara u demokratskim društvima.

“Bez državnog sufinanciranja medijima će biti teško nastaviti obavljati svoju misiju informiranja javnosti. Pomoć je namijenjena medijima kako bi se razvili i prilagodili novim generacijama korisnika. Stoga je ključno da ovaj zakon stupi na snagu što je prije moguće, jer će u suprotnom mnogi mediji prestati s objavljivanjem ili barem napustiti svoja tiskana izdanja i značajno smanjiti broj urednika, što će imati velik utjecaj na kvalitetu novinarstva u zemlji.

Kvalitetno novinarstvo i kvalitetni mediji temelj su održavanja javnog prostora i demokracije kakvu poznajemo od dvadesetog stoljeća”, objašnjavao je nedavno državni tajnik u slovenskom Ministarstvu kulture Marko Rusjan za mariborsku Večer razloge donošenja ovog zakona, naglašavajući da će zakon osigurati puno veću financijsku potporu medijima nego što je to bio slučaj u prošlosti.

Novi zakon odgovara na ključne izazove slovenskog medijskog prostora, ponajprije na financijske probleme tiskanih medija, ali i inzistira na većoj transparentnosti medijskog vlasništva, zabranjuje koncentraciju vlasništva, propisuje obavezno označavanje sadržaja koji je proizvela umjetna inteligencija u medijima i otkrivanje sukoba interesa koji mogu utjecati na opće informiranje javnosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zakon predviđa uspostavljanje novog registra medija, koji će sadržavati ažurirane podatke o formalnim i stvarnim vlasnicima medija, kao i podatke o državnom oglašavanju i primljenoj državnoj pomoći. Novi zakon zabranjuje instaliranje špijunskog softvera na komunikacijske uređaje novinara i drugih medijskih radnika, osigurava veću zaštitu novinarskog izvora, baš kao što to propisuje i važeći Europski akt o slobodi medija.

Društvo novinara Slovenije (DNS) pozdravilo je najavu donošenja novog medijskog zakona i osobito najavu shema financijske pomoći, iako je DNS predlagao usvajanje danskog modela pomoći medijima kao najbolje rješenje, ali to nije prihvaćeno. Danski model predviđa državno sufinanciranje određenog postotka novinarskog rada, odnosno novinarskih plaća, što znači da bi država sufinancirala medijsku produkciju, no slovenska vlada odlučila se za drukčiji model, koji po ocjeni slovenskih novinara predstavlja određeni napredak u odnosu na dosadašnji zakon, ali se u DNS-u pribojavaju da će predloženi mehanizam, koji ne definira visinu godišnjih sredstava namijenjenih medijima, biti podložan političkoj pristranosti. Na taj problem ukazuju i medijski stručnjaci. Prof. dr. Marko Milosavljević tako smatra da je pohvalno što zakon predviđa određene sheme pomoći, ali naglašava da bi novi zakon morao uključivati i dodatne, poput sheme sufinanciranja dopisništava po Sloveniji i po svijetu za sve vrste medija.

Glavnu manu zakona vidi u njegovoj dikciji. “Zakon je napisan na izrazito neprecizan i labav način, omogućujući najnepoželjnija tumačenja ili postupanja raznih aktera – onih koji će odlučivati o dodjeli ​​državnih potpora, ​​o koncentraciji medija, o tome koji će medij dobiti koliko subvencioniranih novinarskih radnih mjesta i tako dalje”, navodi Milosavljević u izjavi ljubljanskom Dnevniku, smatrajući da nepreciznost u vezi s dodjelom sredstava omogućava da donošenje odluka o pomoći postane potpuno arbitrarno i podložno političkoj ili ekonomskoj zloupotrebi, premda iz Ministarstva kulture uvjeravaju da će sve brojke i iznosi biti naknadno propisani uredbama.

Hrvatska još čeka
Vodeća opozicijska stranka bivšeg premijera Janeza Janše (SDS) protivi se donošenju novog medijskog zakona, što nije iznenađenje s obzirom na to da je novi zakon uvelike reakcija na Janšin rat s medijima, pokušaj financijskog gušenja Slovenske tiskovne agencije i okupacije javnog televizijskog servisa tijekom posljednjeg Janšinog premijerskog mandata. SDS osobito smeta članak koji zabranjuje poticanje na nasilje i mržnju te poticanje na počinjenje terorističkih zločina, smatrajući da je takav nadzor zadaća suda, a ne inspektorata unutar Ministarstva kulture, a Janšina stranka protivi se i financijskim potporama za digitalnu tranziciju, smatrajući da će to voditi u “izravnu cenzuru”.

Slovenija tako uskoro napokon dobiva novi i moderniji medijski zakon, kakav hrvatski novinari još uvijek čekaju. Već 15-ak godina razne hrvatske vlade obećavaju donošenje novog zakona o medijima, ali nijedna od njih obećanje nije ispunila, premda valja naglasiti da je Plenkovićeva vlada i bez novog zakona raspisala natječaj u vrijednosti od 140 milijuna eura, kojim će preuzeti troškove distribucije tiskanih medija, ocjenjujući pritom da je financiranje distribucije tiska od općeg gospodarskog interesa, a mi bismo samo dodali i od općeg javnog interesa.