Državni tajnik Ivan Vidiš, direktorica jedinice za radna mjesta i vještine pri Glavnoj upravi Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje, Manuela Geleng te voditelj jedinice za Hrvatsku, Patrick Paquet posjetili su Sveučilište Algebra Bernays, kao jednog od partnera u provedbi vaučera financiranih EU sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te Europskog socijalnog fonda.

Rektor Sveučilišta Algebra Bernays, Mislav Balković, u uvodnom je govoru prezentirao projekt vaučera koji traje od 2022. godine te je naglasio da je polaznicima omogućeno brzo i transparentno uključivanje u programe usavršavanje i stjecanja traženih vještina kroz portal vauceri.hzz, čime se izravno odgovara na potrebe tržišta rada.

„Posebno nas raduje kada vidimo konkretne i mjerljive rezultate kao što su oni koje ostvaruje Sveučilište Algebra Bernays kroz sustav vaučera. To pokazuje koliko je važno povezivati obrazovne institucije s realnim potrebama tržišta rada. Naš zadatak u Ministarstvu je dodatno osnažiti ovakve inicijative, jer svaka uspješna prekvalifikacija, svaki novi posao, znači stabilnije i otpornije društvo“ –  istaknuo je državni tajnik Ivan Vidiš.

Savjetnik Uprave Sveučilišta Algebra Bernays, Igor Kundić, naglasio je da očekuje u sljedećem razdoblju još više prijava s obzirom na sve više obrazovnih programa za koje se pojedinci mogu prijaviti: „Sveučilište Algebra Bernays konstantno osmišljava nove obrazovne programe kako bi omogućili polaznicima upravo one vještine koje im danas trebaju. S obzirom da 2026. godine završava period financiranja iz NPOO-a, vremena za korištenje vaučera ostalo je vrlo malo, zato pozivamo sve da iskoriste priliku i svoje pravo na besplatnu ili sufinanciranu edukaciju iz jednog od područja – UX dizajna, web dizajna, digitalnog videa ili fotografije, knjigovodstva, izrade BIM modela, administracije baza podataka, razvoja web aplikacija i mnogih drugih.“

Tijekom susreta, Geleng je brojnim pitanjima izrazila posebno zanimanje za osobna iskustva korisnika vaučera, čime je pokazala koliko je Europskoj komisiji važno čuti konkretne priče onih koji su kroz obrazovanje uspjeli napraviti profesionalni zaokret. Marina Marušić, polaznica online programa web dizajna, i Maksimilijan Ravenšćak, polaznik Python programa, predstavili su svoje iskustvo obrazovanja na Sveučilištu Algebra Bernays kao transformativno – ne samo u profesionalnom, već i osobnom smislu.

Podsjećamo, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO), Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatski zavod za zapošljavanje pokrenuli su 2022. sustav vaučera za obrazovanje odraslih koji odraslima omogućavaju financiranje pohađanja akreditiranih programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja radi stjecanja digitalnih i zelenih vještina koje su danas potrebne na tržištu rada. U kategoriji računalnih vještina, gotovo 40 posto polaznika ocijenilo je da je program imao izuzetno jak utjecaj. U pogledu primjene znanja na radnom mjestu, više od četvrtine ispitanika također je zabilježilo snažan pozitivan pomak. Čak 27,91 posto polaznika ocijenilo da je program značajno doprinio njihovom razvoju karijere, dok je 31,71 posto potvrdilo da im je obrazovanje omogućilo promjenu karijernog smjera.

Cjeloživotno učenje, usavršavanje i prekvalifikacija postaju ključni alati za očuvanje konkurentnosti pojedinaca, društva i gospodarstva, naglašava Balković i dodaje, da Algebra Bernays kao vodeće sveučilište u regiji, svojim kompetencijama i resursima te inovativnim pristupom u razvoju edukativnih programa pomaže građanima da odgovore na promjene na tržištu rada, što pokazuju i rezultati gdje je 27,91 posto polaznika ocijenilo da je program značajno doprinio njihovom razvoju karijere, a čak 31,71 posto potvrdilo da im je obrazovanje omogućilo promjenu karijernog smjera.

Sudionici posjeta obišli su i sajam „STEM Festival“ u organizaciji udruge FabLab i uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, koji je okupio brojne predstavnike obrazovnih institucija, organizacija civilnoga društva, studente, djecu, stručnjake te više od 100 osnovnoškolaca iz škola I. Cankara, Malešnica i Pavleka Miškine. Cilj festivala bio je jačanje kapaciteta civilnog sektora u promicanju STEM područja – znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike – kao temelja održivog društvenog i gospodarskog razvoja.

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima