Brojni stručnjaci koji danas rade u našim prehrambeno-tehnološkim tvrtkama, svoju put su započeli na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. O lakoći pronalaska posla za mlade i iskustvima studenata na praksi, razgovarali smo s dekanicom Vericom Dragović-Uzelac.

Što bi istaknuli kao najvažnije znanstvene projekte na fakultetu u ovom trenutku?

Imamo zadnjih nekoliko godina dobru tradiciju prijave i provedbe većeg broja projekata koji se financiraju iz različitih izvora kao što je Hrvatska zaklada za znanost, EU fondovi kao što su primjerice kohezijski fondovi. Sudjelovali smo i kao partner u projektu ‘Znanstvenog Centar izvrsnosti’ BioProCro koji je bio vrijedan pet milijuna eura. Tematski su to područja prehrambene tehnologije, biotehnologije i nutricionizma. Nutricionizam u zadnje vrijeme pobuđuje ogroman interes kod studenata, a sva tri naša smjera odlično se uklapaju u nove trendove na tržištu kao što su održivost i nove tehnologije u preradi hrane. Sudjelujemo i u međunarodnim projektima, a voljela bi da taj aspekt u budućnosti još pojačamo. Kao dekanica, ponosna sam na naše studente koji zaista aktivno sudjeluju u gotovo svim inicijativama te aktivno i sami organiziraju simpozije, kongrese i slično. Trenutno je aktivno 14 projekata financiranih sredstvima Hrvatske zaklade za znanost, četiri projekta potpomognuta su iz EU fondova, tri projekta financira Horizon 2020, najveći program Europske unije za istraživanje i inovacije. Sjajno je što se u naše projekte i istraživanja uključuju i naši studenti koji su motivirani i kreativni. Volim biti član povjerenstva u ocjenjivanju njihovih ideja jer je zanimljivo vidjeti kako razmišljaju. U takvim natjecanjima poput ‘EIT Food Challenge’ nije toliko bitno tko će pobijediti, koliko je poanta da ih kroz natjecateljski duh naučimo kako da poboljšaju svoj način razmišljanja i uspiju neku svoju ideju pretvoriti u konačni proizvod.

Kako ste općenito zadovoljni prepoznatljivošću hrvatskih znanstvenika?

Dokazujemo se svojim djelima, zato valja napomenuti i da smo zadnjih godina prema Šangajskoj listi među 50 najprestižnijih fakulteta u svijetu u području Food Science and Technologyja. Voljela bih kada bih u našoj znanosti postojala sistematizacija u smislu objave natječaja na koje možemo aplicirati s našim potencijalnim istraživanjima. Razmaci između natječaja kod nas su jako dugi i ako nije uspjela prijava na jedan natječaj, do idućeg prođe puno vremena. Sam postupak evaluacije je prethodnih godina također znao jako dugo trajati. Znalo se čekati i po dvije godine da se otvori natječaj. Danas živimo u globalnom okruženju u kojem se sve brzo mijenja i naše znanstvene institucije moraju ići u korak s vremenom. Tako da se nadam da će sva provedbena tijela biti malo učinkovitija u smislu davanja prilike znanstvenicima da mogu aplicirati sa svojim idejama.

Kako studentima ide stručna praksa?

Imamo ugovore s preko 80 firmi u kojem na studenti odlaze na stručnu praksu, među njima su Franck, Atlantic Cedevita, Granolio, Heineken Hrvatska, Ledo, Pliva i mnogi drugi. Voljeli bi praksu dodatno unaprijediti. Sviđa mi se kako neki fakulteti imaju uređeno da im tvrtke daju popis potencijalnih praksi koje se mogu studentima ponuditi. Zato bi bilo odlično imati jednu platformu gdje bi se studentima moglo ponuditi da biraju između svega što različite kompanije nude i odabrati nešto najbliže njihovim interesima. Impresije i povratne informacije o studentskoj praksi koje dobivamo od studenata su pozitivne. Studenti vole praksu jer ono što u teoriji nauče na fakultetu kroz predavanja, praktičnu nastavu i laboratorijske vježbe, ipak u tvrtki mogu doživjeti na jedan drugi način i vidjeti cijeli tehnološki proces. Studenti nutricionizma, s druge strane, odlaze na praksu u bolnice i škole gdje sastavljaju jelovnike za različite skupine ili pojedince.

Studenti su i sami organizirani u udrugu Probion?

Tako je, oni su fenomenalni. To je udruga studenata koja organizira različite simpozije, kongrese i predavanja. Riječ je o često besplatnim predavanjima ili uz simboličnu naknadu kako bi udruga mogla funkcionirati. Možemo se pohvaliti da su studenti uključeni u velik broj projekata koje su sami inicirali, a nekolicinu projekata provodili su zajedno s kolegama s drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Među njima je projekti ‘NutriPROBION’, besplatno nutricionističko savjetovalište za studente, ‘Kardiološka kuharica’, suorganizacija Kongresa nutricionista i mnogi drugi.

Kažete studenti su jako motivirani tijekom studija, nalaze li kasnije lako posao?

Nažalost, to nije lagan prijelaz, zato što je Hrvatska relativno malo tržište rada. No u zadnje vrijeme nerijetko od alumnija čujem da su se odvažili krenuti u poduzetničke vode, posebice je to često kod studenata nutricionizma. Studenti koji završe biotehnologiju ili prehrambenu tehnologiju lakše nađu posao u industriji jer imaju potrebna znanja o tehnološkim procesima. Na tom polju je i veće tržište. Iako nema previše tvrtki u prehrambeno-prerađivačkom sektoru, treba istaknuti najveće, ali i mala i srednja poduzeća koja su hvale vrijedna. Primjerice, Podravka, Zvečevo, Maraska, a s biotehnološke strane Pliva. Izdvojila bih još kao pozitivan primjer privatnu tvrtku Tim Zip koja svake godine osigura stipendiju za oko 20 naših studenata.

Koliko fakultet surađuje s realnim sektorom? Ima li tu izazova?

Ponekad od privatnog sektora čujem da smo prespori, što mislim da nije srž problema, već je u našoj suradnji s kompanijama potrebno jasno definirati problem koji znanstvenici mogu riješiti. Generalno imamo dobru suradnju s gospodarstvenicima i brojne već odrađene projekte. Često za njih razvijamo neki tehnološki proces ili pomažemo riješiti problem na koji su naišli. Primjerice, imali smo projekte o iskorištavanju nusproizvoda prehrambene industrije. Drugi oblik suradnje su tehničko-tehnološki elaborati gdje radimo podlogu za industrijska postrojenje koja se bave preradom. Pritom, brzina unapređivanja tehnološkog procesa je većini uvijek prihvatljiva, no kad se razvija novi proizvod treba vremena, to je zahtjevan i dugotrajan proces. Sa znanstvene strane svakako imamo kvalitetu, ali voljela bih i da imamo infrastrukturno bolje uvjete za rad.

Koje trendove trenutno uočavate u sektorima kojima se bavite?

Trendovi su razni. Aktualno je proizvoditi različite inačice prehrambenih proizvoda koji se baziraju na proteinima, uz to popularni su funkcionalni proizvodi. Posebice ako se rade iz nusproizvoda prehrambene industrije. Riječ je o kategoriji proizvoda koja ima određenu funkciju u organizmu svakog čovjeka, primjerice mogu poboljšati imunitet ili smanjiti oksidativni stres. Ako se osoba primarno bavi proizvodnjom soka od borovnice, nakon što je sok iscijeđen, ostaje pulpa koja je izuzetno bogata i nije nikakav otpad već se može odlično iskoristiti. U nutricionizmu je personalizirana prehrana nešto čime se znanost u posljednje vrijeme posebno bavi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Koja bi bila vaša poruka mladima koji se bave poslovima za koje ih školuje ovaj fakultet?

Bitno je biti odvažan. Treba biti svjestan da se završetkom ovog fakulteta dobilo jedno dobro zanimanje koje ima perspektivu. Spojem znanja kojeg su dobili u studentskim danima i odvažnosti mogu puno toga napraviti. Uz to, bitno je nikad ne prestati učiti, to je danas imperativ. Živimo u svijetu koji se neopisivo brzo mijenja i ljudi moraju biti prilagodljivi. Za mlade je također od velike važnosti da ne budu nestrpljivi. Studentima uvijek kažem da kako su bili uporni kroz studij, tako moraju biti i uporni kroz život.