Hrvatski hotelski segment cjenovno je u sredini sa svojom ponudom u usporedbi s mediteranskim konkurentima, no cijene u trgovinama i restoranima odvlače goste iz zemlje, tvrdi Bernard Zenzerović, direktor Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH).

“Naši direktni konkurenti su mediteranske zemlje, a mi smo u toj konkurenciji, što se tiče hotelskog segmenta, sa svojom ponudom negdje u sredini, nismo ni najskuplji ni najjeftiniji.

Usporedna analiza cjenovne konkurentnosti koju smo radili početkom ove godine pokazala je da su hotelske cijene u Hrvatskoj još uvijek ispod i mediteranskog i prosjeka svih zemalja članica EU”, rekao je Zenzerović.

Rast troškova
Čelni čovjek hotelijerske udruge pritom naglašava kako su hotelske kompanije dizale cijene kako bi pokušale pokriti galopirajući rast troškova, no u tome nisu uspjele. Od 2019. rast troškova nadmašio je rast prihoda otprilike za 20 posto godišnje. Operativni troškovi od 2019. porasli su za 58 posto, dok su poslovni prihodi rasli za 46 posto rezultirajući smanjenom profitabilnosti, kaže.

Upitan kakvu turističku sezonu prognozira, rekao je da očekuje dobru poslovnu godinu i s optimizmom gleda na predstojeće mjesece. Tijekom ožujka UPUHH je u suradnji s Hrvatskom udrugom turizma i Deloitteom među najvećim domaćim turističkim kompanijama proveo istraživanje koje je pokazalo je da njih više od 80 posto bilježi porast rezervacija u odnosu na isto razdoblje lani, posebno za pred i pod sezonu.

“Očekuju i blagi rast prihoda, njih 38 posto očekuje povećanje prihoda od tri do šest posto, a 57 posto ih rast prihoda veći od šest posto. Ove godine predviđamo značajan rast troškova, što već godinama umanjuje profitabilnost sektora i njegov investicijski potencijal.

Čak dvije trećine kompanija računa s rastom operativnih troškova bez troška zaposlenih između tri i 10 posto, a što se tiče troška zaposlenih, njih više od 50 posto predviđa od pet do 10 posto, a 21 posto iznad 10 posto”, rekao je Zenzerović.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Mnogi gosti, domaći i strani, primjećuju da su cijene skočile, ponekad i neproporcionalno u odnosu na kvalitetu usluge. Kao glavni razlozi najčešće se navode inflacija, porast operativnih troškova, uvođenje eura, nedostatak radnika i fokus na visokoplatežni turizam. Pitanje je koliko još manevriranje cijenama može potrajati, a da značajno ne ugrozi broj onih koji za ljetovanje biraju Hrvatsku.

Dojam skupoće
“Gosti su oduvijek gledali i uspoređivali cijene. Cijene hotelskog smještaja gostima su unaprijed poznata varijabla prilikom odluke od godišnjem odmoru, a ne iznenađenje. Da hotelski profesionalci dobro paze na svoje pozicioniranje govori i činjenica da smo lani na nivou godine u hotelima imali rast noćenja od oko 3,5 posto više nego ostali smještajni kapaciteti! U špici sezone 2024., kada su cijene u pravilu najveće, imali smo popunjenost hotela s pet zvjezdica na razini od 96 posto”, kaže Zenzerović.

Uspoređujući domaće cijene s konkurentima prošle godine, kazao je da su prosječne cijene hotela u Hrvatskoj rasle su 1,9 posto u odnosu na prethodnu godinu dok su cijene na Mediteranu rasle 4,5 posto.

“No treba isto tako biti realan i priznati da treba pripaziti s cijenama u izvanpansionskoj ponudi, posebno kod ugostitelja i trgovina jer se u tom segmentu sve češće stvara dojam Hrvatske kao skupe destinacije. Teško je gostima iz npr. Njemačke objasniti da isti proizvodi u istim trgovinama koštaju znatno skuplje kod nas nego kod njih doma”, kazao je Zenzerović.

Projekcije za ovu godinu ukazuju na nastavak rasta operativnih troškova u turističkom sektoru. Istovremeno, čelnik UPUHH-a upozorava da infrastrukturna ograničenja i relativno nizak udio hotelskog smještaja u odnosu na mediteransku konkurenciju predstavljaju strukturne slabosti, a u kombinaciji s kontinuiranim padom profitabilnosti, zaključak je da je postojeći model razvoja turizma iscrpljen.

“Jedini način da hrvatski turizam u narednom razdoblju zadrži ili čak poveća konkurentnost na Mediteranu je poticanje investicija u hotelski smještaj i objekte koji mogu stvoriti višu dodanu vrijednost te ojačati turističku potražnju van visoke sezone.

Naime, u Hrvatskoj hoteli čine samo 9,5 posto u ukupnim smještajnim kapacitetima za razliku od Grčke, Španjolska ili Italije gdje je to iznad 40 i 50 posto. Takva smještajna struktura najveći je uzrok za prekomjerni turizam koji u visokoj sezoni opterećuje sve veći broj naših destinacija, a isto tako i za najnižu prosječnu dnevnu potrošnju turista u Hrvatskoj u odnosu na mediteransku konkurenciju”.