Nestabilne ekonomske politike američke administracije pod Donaldom Trumpom uzdrmale su vrijednost dolara i bacile sjenu sumnje na njegov dugogodišnji status vodeće svjetske rezervne valute, analizira Reuters. U takvim okolnostima, euro se pojavljuje kao glavni kandidat za preuzimanje te uloge. Neizvjesnost koja lebdi nad transatlantskim odnosima mogla bi, paradoksalno, ukloniti političke barijere koje su dosad kočile stvaranje ključne sigurne imovine eurozone – pandana sveprisutnim američkim državnim obveznicama.

Dolar pod pritiskom, euro u niskom startu

Nova američka administracija krenula je u otvoreni sukob s ustaljenim ekonomskim normama, jednostrano pokrećući trgovinske sukobe i ulazeći u konflikte s pravosudnim sustavom te čak i s Federalnim rezervama. Visoki dužnosnici Bijele kuće javno su doveli u pitanje koristi koje SAD ima od statusa dolara kao globalne rezervne valute.

Uprava želi uštedjeti

Američki proizvođač kemikalija Dow zbog velikih troškova zatvorit će tri europska pogona

Reakcija investitora bila je brza i odlučna: bijeg od dolara. Vrijednost američke valute u odnosu na košaricu valuta ključnih trgovinskih partnera pala je za otprilike deset posto od Trumpove inauguracije, što je potaknulo globalnu potragu za sigurnijim alternativama.

U toj potrazi, euro se nameće kao jedini ozbiljan kandidat. Iako u četvrt stoljeća svog postojanja euro nije uspio postići međunarodni utjecaj koji bi odgovarao ekonomskoj snazi eurozone, poljuljano povjerenje u američku ekonomsku stabilnost otvara prostor za novo promišljanje. Može li euro konačno iskoristiti priliku i postati istinski globalna valuta?

Što je potrebno za status globalne valute?

Povijest pokazuje da dominacija jedne valute nije pravilo, već iznimka. Iako smo navikli na prevlast dolara, razdoblja monetarne multipolarnosti, gdje su se za primat borile različite valute poput britanske funte, američkog dolara pa čak i njemačke marke prije Prvog svjetskog rata, nisu rijetkost.

Čini se da ustaljenost, inercija i mrežni efekti nisu toliko presudni koliko se često misli. Umjesto toga, postoje tri ključna testa koja valuta mora zadovoljiti kako bi stekla globalni značaj:

Odsustvo kontrole kapitala: Strani sudionici moraju imati slobodan pristup valuti kako bi je mogli koristiti u međunarodnoj trgovini i financijama. I dolar i euro zadovoljavaju ovaj osnovni uvjet, dok kineski juan, zbog državne kontrole tečaja i kapitalnih tokova, još uvijek zaostaje.

Međunarodna cirkulacija: Često se pogrešno vjeruje da je za ovo nužan veliki deficit tekućeg računa (kao u SAD-u), kako bi valuta “preplavila” svijet. Međutim, Velika Britanija je bila neto izvoznik tijekom zlatnog doba funte. Ključni su zapravo snažan, globalno aktivan bankarski sektor i vjerodostojna središnja banka koja ulijeva povjerenje. Europska središnja banka (ECB) etablirala se kao čvrst jamac stabilnosti, a bankarski sektor eurozone po ukupnoj imovini nadmašuje američki. Ipak, u globalnom prekograničnom kreditiranju, dolar i dalje uvjerljivo vodi.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Postojanje sigurne imovine: Ovo je ključna točka gdje euro zaostaje. Nedostaje mu globalno priznata “sigurna luka” – imovina poput američkih državnih obveznica koja služi kao temelj financijskog sustava (kolateral, referentna točka za cijene, osnovni štedni instrument). Njemačke državne obveznice (Bund) jesu sigurne, ali ih jednostavno nema dovoljno da bi parirale volumenu američkih obveznica.

Potraga za europskom sigurnom imovinom

Europski kreatori politika svjesni su ovog nedostatka. Tijekom godina pojavljivale su se različite ideje:

Stabilnosne obveznice (2011.): Prijedlog Europske komisije o zajednički zajamčenim obveznicama.

Europske vrijednosnice pokrivene državnim obveznicama (ESBies, 2018.): Strukturirani vrijednosni papiri temeljeni na portfelju nacionalnih obveznica.

NextGenerationEU obveznice: Program zajedničkog zaduživanja pokrenut kao odgovor na pandemiju, financirajući fond za oporavak NextGenerationEU, ali zamišljen kao privremeno rješenje.

Glavna prepreka uvijek je bila političke prirode: otpor fiskalno konzervativnijih država članica (poput Njemačke) prema preuzimanju zajedničke odgovornosti za dugove drugih zemalja.

Može li ‘Amerika na prvom mjestu’ ojačati Europu?

Upravo bi Trumpova politika “Amerika na prvom mjestu” i posljedične transatlantske napetosti mogle promijeniti tu dinamiku. Suočena s nepredvidivim saveznikom i rastućim geopolitičkim izazovima, Europa bi mogla pronaći novi poticaj za dublju financijsku integraciju.

Njemačka je već pokazala određenu fleksibilnost odstupajući od svojih tradicionalnih fiskalnih pravila kako bi financirala obranu i infrastrukturu. Primjer Kanade, gdje je Trumpova politika neočekivano ojačala poziciju multilateralno orijentiranih stranaka, pokazuje koliko brzo vanjski pritisci mogu preoblikovati domaće političke kalkulacije.