U organizaciji Poslovnog dnevnika u hotelu Zonar Zagreb održava se konferencija ‘Waste Managment: Nova era gospodarenja otpadom’. Cilj konferencije je promicati održivo gospodarenje otpadom i prijelaz na kružno gospodarstvo. Nakon razgovora Marijom Vučković, ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije, uslijedio je prvi panel. Naziv panela bio je ‘Europske strategije za gospodarenje otpadom u kontekstu globalnih izazova’, a bilo je riječi kako globalni izazovi poput klimatskih rizika, plastičnog otpada i promjena u zakonodavstvu utječu na europske strategije za gospodarenje otpadom, s fokusom na poboljšanje suradnje, integraciju novih tehnologija i ravnotežu između ekonomskih i ekoloških interesa. Na panelu su sudjelovali: Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Tihana Jelačić Radiković, pomoćnica direktora sektora za gospodarenje otpadom u GKP PRE-KOM, Ksenija Ostriž, zamjenica gradonačelnika Koprivnice i Davor Vić, voditelj podružnice Čistoća u zagrebačkom Holdingu.

Jedan od pozitivnih primjera svakako je grad Prelog u kojem je visoka stopa odvajanja otpada, skladno teče suradnja više općina i javno komunalno poduzeće redovito objavljuje podatke o količini prikupljenog otpada, troškovima i uspjesima. Upitani mogu li još napredovati, Jelačić Radiković kazala je: “U struci kojoj se bavimo uvijek može bolje, uvijek ima prilike za napredak. Nije sve jednostavno bilo kako možda na prvu djeluje, ali imamo sporazumno gospodarenje otpadom gdje smo udružili 13 općina i sve odluke donosimo sporazumno.’’

S druge strane, Koprivnica je među rijetkim gradovima u Hrvatskoj koji su premašili 60 posto odvojenosti prikupljenog otpada, čime su značajno iznad nacionalnog prosjeka. Ostriž za to zaslugu daje tome što u Podravini vrijedi veliko poštovanje prema hrani i zemlji, ali i činjenici da se s edukacijama građana i suradnji s aktivistima pristupilo rano.

Nasuprot ovih pozitivnih primjera, Vić priznaje kao u Zagrebu situacija nije toliko homogena koliko je u manjim gradovima i ima mjesta za napredak. Budiša je nabrojao kako je Fond već dosta toga sufinancirao, navodeći primjere brojne sustave za gospodarenje otpadom, kompostane i sortirnice. Izazov je što dugo treba da se izradi sortirnica, riječ je o roku od između 15 i 20 godina u kojem je puno administrativnih koraka.

“Svima koji sudjeluju u kružnom gospodarstvu jasno je da nikada nema potpunog ‘zero wastea’ (bez otpada), nešto uvijek ostane’’, kazao je Vić.

Panelisti priznaju kako su teme poput spalionica politički osjetljive i kako je imperativ razgovarati s građanima. Ostriž je pozitivnim ocijenila što je sve snažniji ESG pokret, pa je tako i veći pritisak na kompanije da budu više ekološki osviještene.

“Hrvatskoj bi trebalo oko tri ili četiri energane po regiji, uz cementare kako bi se zadovoljile sve potrebe’’, rekao je Budiša.

U Prelogu postoji sortirnica i kompostana, no teško je što trenutna takva sirovina ima malenu vrijednost, pa Grad plaća većinu. Dok u Koprivnici kompostana pozitivno posluje, napomenula je Ostriž. Staklo i papir postižu najbolju cijenu na tržištu trenutno.

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

O izazovima u glavnom gradu, Vić je izjavio: “Zagreb trenutno nema vlastitu kompostanu, jer je ona na Jakuševcu van funkcije. Cilj nam je do 2028. godine sve bude završeno, znamo da je to ambiciozno, no sve aktivnosti vezane uz gospodarenje otpadom su se ubrzale.’’

“Nama je najbitnija suradnja Čistoće i Zagrebparkinga. U gradu su javne površine jako male i puno je spremnika, ali nije adekvatno broju korisnika. Svako daljnje planiranje mora uzeti u obzir da je sve veća količina otpada. Danas kad se planira infrastruktura gleda se gdje će se s otpadom. No jedan od najvećih izazova su nam nepropisno parkirani automobili’’, pojasnio je Vić.

U Prelogu imaju cilj ugraditi solarne panele na druge građevine u gradu osim na sortirnicu, kao i u vozni park uvesti vozila na električni pogon. Ostriž naglašava kako su ovakve konferencije bitne, jer se sve dobre ideje trebaju proširiti.