Pavao Vujnovac, osnivač Energije Naturalis (ENNA), PPD-a te većinski vlasnik i predsjednik Upravnog odbora Fortenove, u razgovoru za Pogled odlučio je otkriti neke od svojih budućih poslovnih poteza, ali i demantirati neke od glasina.

Vujnovac najavljuje veliki investicijski zamah Fortenove i njezino širenje u regiji preuzimanjem lokalnih kompanija, a ujedno objašnjava i zašto se odlučio odreći cjelokupnog Fortenovinog agrobiznisa i zašto buduću inicijalnu javnu ponudu dionica Fortenove ne želi izlistati na Zagrebačkoj burzi.

Donosimo dijelove intervjua koji je Pavao Vujnovac dao Pogled magazinu:

Brojne su glasine da je Fortenova na prodaju, odnosno među investicijskom zajednicom čak je aktivna glasina da je »stvar« zaključana i da će se transakcija službeno objaviti nakon ljeta?

– Fortenova grupa nije prodana i nije na prodaju. Kratko i jasno. I do mene su došle takve glasine, ne znam gdje je izvor toga, ali ponavljam – Fortenova grupa ide dalje, s visokim ambicijama i istim vlasnicima.

Nisu glasine, ozbiljni strani poslovni portali pisali su o tome da je CVC fond, koji se ranije spominjao u kontekstu kupovine Tommyja i Studenca, blizu zatvaranja transakcije. Slovenski mediji su pak pisali da kupuju Mercator…

– Ne mogu ulaziti u medijske natpise, ali ponavljam – ne prodajemo Fortenova grupu pa tako ni Mercator. Naprotiv, intenzivno radimo na optimizaciji poslovnih procesa i povećanju profitabilnosti, pogotovo u maloprodaji. Sustav nikad dosad nije uspio do kraja iskoristiti ekonomiju volumena, odnosno potencijalnu snagu koju ima. Određene funkcije će se centralizirati, objedinjeno nastupiti prema dobavljačima kako bismo – u konačnici – našim zaposlenicima i kupcima mogli ponuditi bolje uvjete, odnosno jeftiniju cijenu u trgovinama.

Još krajem 2023., kada ste iskazali namjeru za preuzimanjem Fortenove, najavili ste mogućnost javne ponude dionica, ali na inozemnom tržištu. Je li i dalje aktualan plan o IPO-u i zašto na stranim, a ne na domaćem tržištu kapitala? Zagrebačka burza vapi za takvim izdavateljima.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

– Kad smo poslali ponudu za preuzimanjem, odmah sam rekao da nam je plan kompaniju u potpunosti stabilizirati, refinancirati i pripremiti za rast te onda spremiti izlazak na burzu putem inicijalne javne ponude. Od tog plana nismo odustali i vrlo vjerojatno ćemo ga realizirati u idućem razdoblju. Naravno, kad osjetimo da je kompanija spremna za to, ali i kad tržišne okolnosti budu pozitivne. Ključna stvar kod izlaska su, dakako, rezultati, ali i prezentacija i pravi trenutak. Sve ovo što se trenutačno događa u svijetu, situacije na burzama i geopolitičke okolnosti nisu pozitivne okolnosti za IPO kompanije ovakve veličine. Opet mogu ponoviti da smatram kako je za Fortenova grupu dobro i važno da bude u (su)vlasništvu institucionalnih investitora. Što se tiče lokacije, u ovom trenutku ne znam gdje će biti, ali znam da neće u Hrvatskoj. Iskustvo mi je pokazalo da se kod nas sve politizira, politički proziva bez trunka odgovornosti. Kompaniji, a još više meni, to ne treba.

Osim u trgovinu i energetiku, vaša tvrtka Enna ulaže i u promet i logistiku, a jedno od najvećih ulaganja su u projekt Rijeka Gateway zajedno s kompanijom APM Terminals, vrijedna 380 milijuna eura. Riječ je o jednom od najvećih ulaganja u logističku infrastrukturu u Hrvatskoj. Što će taj projekt donijeti riječkom bazenu, ali i cijeloj Hrvatskoj?

– Rijeka Gateway ulazi u svoju završnu fazu i sad već i građani Rijeke mogu vidjeti koliko će biti impresivan. Postavljene su sve ship-to-shore dizalice koje već sad ukrašavaju vizuru grada. Ugrađuje se i ostala oprema, poput velikih regala za reefer kontejnere, terminal u potpunosti za svoje potrebe koristi energiju iz obnovljivih izvora i imat će najviše sigurnosne i ekološke standarde. Vjerujem da će sve biti spremno za početak rada do kraja listopada. Riječ je o projektu koji je od nacionalnog i strateškog interesa, ne samo za Hrvatsku, već i Europu, ukupno ulaganje bit će vjerojatno i veće od iznosa koji spominjete.

Rijeka Gateway imat će pozitivan učinak na rast BDP-a i carinskih prihoda, a već sad pozicionira Hrvatsku na svjetskoj logističkoj karti. Rijeka će postati jedna od rijetkih europskih luka unutar Maerskove mreže, ključna za prijevoz roba prema srednjoj i istočnoj Europi. Potencijal Rijeke, o kojem se govori već desetljećima, napokon će se ostvariti – ali to će biti moguće samo ako značajno ubrzamo izgradnju i modernizaciju nacionalne željezničke infrastrukture. Terminal je praktički gotov, ali od završetka modernizacije pruge još smo daleko.

Zadnjih dana svjedočimo kako je nova američka administracija uvela carine na niz proizvoda, ali ne i na naftu i plin. Burze su praktički »poludjele«, što se događa na plinskom tržištu? Ima li reakcije i što možemo očekivati?

– Da, za naftu i plin postoji iznimka i zbog toga u početku burze uopće nisu reagirale. Zadnjih nekoliko dana svjedočimo da plin prati cijene nafte koje su drastično pale. Pretpostavljam da cijene padaju jer se projicira pad ekonomske aktivnosti i recesija, što uzrokuje i manju potrošnju energenata. Nafta je s jedne strane konkurentni energent plinu, a s druge strane cijena za dio plinskih ugovora određuje se prema cijeni nafte. Tako da sam pad cijena nafte značajno utječe i na plinsko tržište.