Europska komisija će sljedeći tjedan donijeti protumjere kao odgovor na američke carine na uvoz aluminija i čelika, dok će odgovor na uvođenje carina na automobile i na recipročne carine od 20 posto za veliki broj proizvoda uslijediti nakon analiza i konzultacija s državama članicama.

 Od 12. ožujka na snazi je odluka o 25-postotnim carinama na uvoz aluminija i čelika u Sjedinjene Države iz cijelog svijeta, a od 3. travnja također 25 posto na sve automobile i dijelove automobila koji se ne proizvode u SAD-u.

Američki predsjednik Donald Trump objavio je 2. travnja trgovinski rat cijeloj planeti i najavio recipročne carine, minimalno 10 posto za sve, a za oko 60 zemalja još veće namete, koji stupaju na snagu u srijedu, 9. travnja. Europskoj uniji je odrezao carine od 20 posto, Kini 34 posto. I dalje ostati nejasno hoće li najavljene carine ostati trajno ili su dio taktike za dobivanje ustupaka. Trump je rekao da će mu carine dati “veliku moć u pregovorima”.

 Do sredine prošlog tjedna Komisija se konzultirala s državama članicama o protumjerama na američke carine na čelik i aluminij i odluka bi trebala biti donesena u srijedu i stupiti na snagu 15. travnja.

suprotne politike?

Musk se nada da između SAD-a i Europe neće biti carina

 Odluka se donosi na prijedlog Komisije u okviru postupka komitologije, što u praksi znači da Komisija može donijeti odluku ako se tome ne usprotivi kvalificirana većina (55 posto država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU-a). U slučaju da nema kvalificirane većine ni za ni protiv prijedloga, Komisija može samostalno donijeti odluku.

 Komisija je najavila razmjeran odgovor u visini do 26 milijardi eura, što odgovara gospodarskom opsegu američkih carina.  Što se tiče protumjera na američke carine na automobile i automobilske dijelove te na recipročne carine od 20 posto, Komisija ističe da neće žuriti, da želi sve podrobno analizirati.

 Komisija svoj pristup temelji na tri elementa: pregovorima, protumjerama i diversifikaciji trgovine. Želi pokušati kroz pregovore naći rješenje za neopravdane i štetne carine, pri čemu veliki adut vidi u snazi svojeg unutarnjeg tržišta. Ne bude li moguće to riješiti kroz pregovore, uslijedit će protumjere.

 “Nakon odluke američke administracije da uvede sveobuhvatne carine na robu iz Europske unije, EU će odgovoriti smireno, pažljivo i postupno i prije svega jedinstveno, dok budemo kalibrirali svoj odgovor. Nećemo pucati na prvu, želimo pregovorima dati sve šanse da uspiju pronaći pošten dogovor, na dobrobit obje strane”, izjavio je povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

niz efekata

Vujčić pojasnio što američke carine znače za Hrvatsku

 “Sve opcije su stolu i ne želimo spekulirati o tome što ćemo napraviti”, rekao je novinarima visoki dužnosnik Komisije koji je želio ostati anoniman.

Pri tome će se voditi računa da eventualne protumjere budu što bolnije za Sjedinjene Države, a da istodobno donose što manje štete za Europu, to jest uvest će se carine na američke proizvode za koje postoji alternativa.

 “Nećemo uvoditi carine na proizvode koje ne proizvodimo, dok su Amerikanci uveli carine primjerice na kavu ili banane, koje uopće ne proizvode”, rekao je neimenovani dužnosnik Komisije. Dodao je da Europljani imaju alternativu primjerice za motocikle Harley Davidson, traperice traperice Levi’s ili soju.
 Prema prvim procjenama Komisije, recipročne carine od 20 posto odnose se na oko 290 milijardi eura europskog izvoza u SAD, što bi Amerikancima donijele prihode od 58 milijardi eura. Na automobile i automobilske dijelove koje EU izvozi u vrijednosti od oko 66 milijardi eura, prihod od carina od 25 posto iznosio bi 16,5 milijardi eura, dok bi na izvoz na aluminija i čelika u iznosu od 26 milijardi eura, carinski prihod iznosio 6,5 milijardi eura.

Ukupno, dodatne američke carine odnose se na robu u vrijednosti oko 380 milijardi eura, što je oko 70 posto ukupnog izvoza iz EU-a u Sjedinjene Države. S tim bi Sjedinjene Države ostvarile carinski prihod od 81 milijardi eura godišnje, umjesto sadašnjih 7 milijardi. Ali, iznos od 80-ak milijardi mogao bi se dosegnuti samo pod uvjetom da ostane isti volumene trgovinske razmjene što nije logično očekivati jer se s carinskim barijerama opseg trgovine smanjuje. 

 Komisija ima isključivu nadležnost u vanjskoj trgovini i države članice ne mogu izravno pregovarati s Trumpovom administracijom. Pritom se mora voditi računa da se među članicama ravnomjerno rasporedi teret protumjera koje namjerava uvesti, jer nisu sve članice jednako ovisne o trgovini s američkim tržištem. Najizloženije su Irska, Njemačka i Italija.

Stoga će u traženju odgovora na pitanje kakve mjere i koje proizvode napasti carinama jedinstvo EU-a biti na velikom testu jer će neke članice tražiti da se s toga popisa skine određeni američki proizvod kako bi izbjegle američku odmazdu za svoje izvozne adute. Spekulira se primjerice o tome da Francuska traži da se s popisa proizvoda na koje se namjerava uvesti carina skine američki burbon jer je Trump zaprijetio carinama od 200 posto na francuska vina.

 U Komisiji su svjesni da u pregovorima sa Sjedinjenim Državama moraju biti u snažnoj poziciji stoga ističu da je sve na stolu, da nikakve protumjere ne isključuju. To može značiti oporezivanje digitalnih usluga američkih tehnoloških kompanija poput Applea, Amazona, Mete ili financijskih usluga (Paypal).

Komisija u rukama ima i moćni instrument, koji neki nazivaju “nuklearnom opcijom”. Riječ je o instrumentu za borbu protiv prisile, koji EU-u omogućava da uzvrati protumjerama zemljama koje koriste gospodarsku prisilu i trgovinu kako bi utjecale na odluke Unije. Instrument za borbu protiv prisile (ACI) predviđa širok raspon mogućih protumjera ako određena zemlja ne odustaje od primjene prisile. One uključuju uvođenje carina, ograničavanje trgovine uslugama i trgovinskih aspekata prava intelektualnog vlasništva te ograničavanje pristupa stranim izravnim ulaganjima i javnoj nabavi. Taj instrument nikad dosad nije korišten, a izvorno je zamišljen kao sredstvo za odvraćanje kineskih pritisaka.