Cijena zlata dosegnula je nove povijesne vrhunce krajem ožujka 2025., prvi put probivši razinu od 3.100 američkih dolara po unci (približno 2.858 €/unci). Ovaj dramatičan rast, koji predstavlja nastavak snažnog uzlaznog trenda od početka godine, potaknut je kombinacijom eskalirajućih trgovinskih napetosti, geopolitičke nestabilnosti i potražnje za sigurnim utočištima u vrijeme ekonomske nesigurnosti. Samo tijekom 2025. godine, cijena je oborila rekorde najmanje 15 puta, zabilježivši rast od preko 18% od početka godine.

Veliki skok

Cijena zlata rekordna, na putu je najvećeg kvartalnog skoka još od 1986. godine

Eskalacija trgovinskih napetosti kao glavni pokretač

Ključni pokretač nedavnog skoka cijena su strahovi od globalnog trgovinskog rata, potaknuti potezima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Njegova odluka o uvođenju carine od 25% na uvoz automobila i autodijelova, uz najave daljnjih tzv. recipročnih carina koje stupaju na snagu 2. travnja, izazvala je val zabrinutosti na globalnim tržištima. Analitičari ističu da će neizvjesnost oko carina nastaviti gurati cijene zlata prema gore sve dok se ne postigne određena razina predvidljivosti u trgovinskim odnosima. Cijene su reagirale trenutno, s uncom zlata koja je dosegnula rekordnih 3.106,50 USD (oko 2.858 €) na promptnom tržištu 31. ožujka, prema izvještajima Reutersa.

Ovaj posljednji rekord samo je vrhunac izuzetno snažnog razdoblja za zlato. Od početka 2025. godine, cijena je porasla za otprilike 16-18%, konstantno postavljajući nove rekorde. Probijanje psihološke granice od 3.000 USD (oko 2.760 €) po unci ranije u ožujku bio je značajan trenutak, signalizirajući rastuću zabrinutost investitora zbog ekonomske nestabilnosti, geopolitičkih tenzija i inflacije. Gledajući širu sliku, cijena zlata je skočila za preko 40% od kraja 2023. godine, što odražava njegovu ulogu kao ključnog financijskog sredstva u nesigurnim vremenima.

Središnje banke diljem svijeta nastavljaju s robusnom kupovinom zlata, diverzificirajući svoje rezerve, posebno nakon sankcija uvedenih Rusiji. Banke poput onih u Poljskoj, Kini, Turskoj i Indiji značajno su povećale svoje zlatne rezerve. Primjerice, Indijska središnja banka (RBI) kupila je značajne količine zlata u prvoj polovici fiskalne godine 2025. Dodatnu podršku cijenama pruža i povratak investitora u zlatom podržane ETF-ove (Exchange-Traded Funds), preokrenuvši višegodišnji trend odljeva sredstava iz tih fondova. Samo u 2024. godini, ETF-ovi su dodali značajne količine zlata svojim portfeljima.

Inflacija i ekonomska nesigurnost

Zlato se tradicionalno smatra zaštitom od inflacije i sigurnim utočištem u vremenima ekonomske i geopolitičke neizvjesnosti. Analize, poput one s Tufts University, pokazuju da je upravo porast globalne ekonomske nesigurnosti, velikim dijelom povezan s neizvjesnošću oko trgovinskih politika, glavni pokretač nedavnog rasta cijena. Slabljenje povjerenja potrošača u SAD-u i strahovi od ekonomske stagnacije dodatno jačaju privlačnost zlata.

Stručnjaci i velike financijske institucije uglavnom predviđaju nastavak ‘bikovskog’ trenda za zlato. Očekivanja daljnjih rezova kamatnih stopa od strane američke središnje banke (Fed), iako s dozom neizvjesnosti oko vremena i tempa, zajedno s postojanim geopolitičkim napetostima i potražnjom središnjih banaka, trebali bi nastaviti podržavati cijene.

Nekoliko velikih banaka, uključujući Goldman Sachs, Bank of America (BofA) i UBS, podigle su svoje prognoze. BofA sada očekuje prosječnu cijenu od oko 3.063 USD (oko 2.818 €) po unci u 2025. i čak 3.350 USD (oko 3.082 €) u 2026. godini, što je značajno povećanje u odnosu na njihove ranije prognoze. Goldman Sachs predviđa da bi cijena mogla doseći 3.300 USD (oko 3.036 €) do kraja 2025. Neki analitičari vjeruju da bi zlato u kratkom roku moglo dosegnuti i 3.200 USD (oko 2.944 €). Ipak, upozoravaju i na potencijalne rizike poput jačanja američkog dolara ili mogućeg preusmjeravanja interesa investitora prema drugim vrstama imovine, što bi moglo privremeno ograničiti daljnji rast.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret