Zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, cijena zlata porasla je od početka godine više od 18 posto, pa je na putu najvećeg kvartalnog skoka još od 1986. godine.
Na azijskim su burzama cijene dionica u ponedjeljak oštro pale jer se ulagači plaše eskalacije carinskog rata, a zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, cijena zlata dosegnula je nove rekordne razine.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u minusu 1,9 posto.
Na azijskim su burzama cijene dionica u ponedjeljak oštro pale jer se ulagači plaše eskalacije carinskog rata, a zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, cijena zlata dosegnula je nove rekordne razine.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u minusu 1,9 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks potonuo više od 4 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,9 i 2,8 posto.
Oštar pad indeksa posljedica je poruke predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u nedjelju da će recipročne carine, koje će objaviti ovaj tjedan, uključivati sve zemlje.
To je uzdrmalo tržišta jer su iz Bijele kuće još nedavno poručivali da bi se nove carine odnosile samo na manju skupinu od 10 do 15 zemalja s kojima SAD ima najveće trgovinske neravnoteže, da bi bilo izuzetaka i da carine možda neće biti tako visoke kako se prvo najavljivalo.
Prijedlog američkih trgovinskih dužnosnika o carinama Trump bi trebao dobiti u utorak, a plan uvođenja predstaviti u srijedu, kada na snagu stupaju i 25-postotne carine na uvoz automobila.
Kako su mnoge zemlje, uključujući Kinu, Kanadu i Europsku uniju, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, što bi moglo izazvati jačanje inflacije i negativno utjecati na međunarodnu trgovinu i rast globalnog gospodarstva.
Zbog toga su jutros u minusu i američki terminski indeksi S&P 500 i Nasdaq – između 0,8 i 1,4 posto.
I na europskim se burzama, sudeći po kretanju terminskih indeksa, jutros može očekivati pad cijena dionica.
Dionice su pod pritiskom jer se ulagači povlače iz rizičnijih investicija i traže utočište za kapital u sigurnijim investicijama, kao što su državne obveznice i pojedine valute.
„Po prvi put u više godina zabrinuti smo za rizičniju imovinu. Ako se ovaj politički kaos i trgovinski ratovi pogoršaju, porast će rizik od recesije u najvećim gospodarstvima. Po prvi put nakon niza kvartala, više se okrećemo investicijama s fiksnim prinosima, a manje dionicama”, kaže Ajay Rajadhyaksha, direktor tržišta u banci Barclays.
Dolar oslabio, cijene nafte blago pale
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 103,88 bodova, dok je u petak navečer iznosio 104,01 bod.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 149,90 na 149,10 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0835 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,0827 dolara.
Cijene su nafte, pak, izgubile dio prošlotjednih dobitaka. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0,31 posto, na 73,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,49 posto, na 69,05 dolara.
Rekordna cijena zlata
Cijena zlata, koje se smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, dosegnula je jutros novu rekordnu razinu – 3.111 dolara za uncu.
Zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, cijena zlata porasla je od početka godine više od 18 posto, pa je na putu najvećeg kvartalnog skoka još od 1986. godine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu