Fosilna goriva i/ili obnovljivi izvori energije te kako uopće postići energetsku tranziciju na način da Hrvatska postane neovisna o tuđoj energiji. Sukus je to tema o kojima su, na panelu “Smjernice za budućnost” konferencije “Energetska revolucija: Put prema održivoj budućnosti” raspravljali vodeći ljudi energetske industrije kod nas, odnosno predsjednici uprava najvećih hrvatskih energetskih kompanija. Kako uopće balansirati ulaganje između onih u obnovljive izvore energije te fosilna goriva, pojasnio je Boštjan Napast, predsjednik Uprave ENNA grupe.

Pogledi bivših ministara gospodarstva

Tomislav Ćorić: Mala ekonomija kao što je Hrvatska može zauzeti poziciju jedino ako je superefikasna

– Nije više pitanje obnovljivi izvori ili fosilna goriva. “I” je ono što je danas realno, pogotovo kad znamo kakav je energetski miks. Treba gledati u budućnost, a mi u ENNA-i budućnost vidimo zeleno. Bavimo se i plinom koji je tranzicijski energent te donosi stabilnost, a drago mi je što je i ministar gospodarstva Ante Šušnjar na ovoj konferenciji rekao da je Hrvatska i geotermalnu energiju prepoznala kao stratešku. Kao investitori, uključeni smo u više takvih projekata. Jednu bušotinu od 15 milijuna eura netom smo završili, dubine su to od 4600 metara, ali dobili smo protok od oko 110 litara u sekundi, a temperatura je 180-190 stupnjeva Celzijusa. Znači to da imamo projekt i sad nam je vrijeme jako bitno. Država jest svjesna da te tehnologije trebaju potporu, ali imali smo trogodišnji plan koji se nije realizirao te se sad smišlja novi. U Njemačkoj se planovi rade na 20 godina, u Italiji na 25, a u Hrvatskoj imamo strateško obećanje koje trebamo realizirati – kazao je Boštjan Napast.

Summit Poslovnog dnevnika

Ante Šušnjar: Hrvatska će raditi na realizaciji vlastite nuklearne elektrane

Osim ENNA-e, ulaže i INA. Modernizacija rafinerije Rijeka u tijeku je, a Zsuzsanna Ortutay, predsjednica Uprave tvrtke, kazala je da je investicija u taj projekt odluka koja se dugo donosila.
– Zašto, to je komplicirano pitanje, ali kompanije mogu ulagati samo u one projekte koji donose određen povrat investicije. Rafinerija u Rijeci, a i ona u Sisku obje su bile dotrajale, ali prije bilo kakvih zahvata, trebalo se složiti koja je budućnost rafinerija. Modernizacija riječke trebala je biti napravljena još prije deset godina, ali i dalje vjerujem da je to i sad dobra investicija. Dosad smo u Rijeci potrošili 600 milijuna eura, a ukupno će biti uloženo 750 milijuna. Očekujemo završetak mehaničkog dijela modernizacije u rujnu, a od sljedeće godine sve će biti operativno – pojasnila je Zsuzsanna Ortutay iz INA-e, koja je najavila i projekte obnovljivih izvora energije. Kako s tim stoje?

Ugodno druženje

FOTO: Zavirite iza kulisa velike energetske konferencije Poslovnog dnevnika

– Obnovljivi projekti teško sami stoje na nogama, morate imati potporu. Prva prepreka u njihovoj realizaciji je CapEx, pa cijene, drugo dozvole i sve je jako komplicirano te dugotrajno. Usporedimo li to s našim “tradicionalnim” poslom, ako imamo otkriće plina ili nafte koje čeka četiri godine na proizvodnju, nije dobro. Od obnovljivih projekata imamo dvije solarne elektrane, a za geotermu još ne znamo, iako INA svakako ima “know-how” jer radili smo već bušenja, što za privatne kompanije, što za Agenciju za ugljikovodike. Tu je još i problem geološke nesigurnosti, iako Hrvatska ima odličan potencijal, ali mi još moramo vidjeti kako da resurse raspodijelimo između “tradicionalnih” izvora energije i obnovljivih – kazala je Zsuzsanna Ortutay.

Petar Sprčić, član Uprave HEP-a, istaknuo je da svi posluju u istom okruženju, a sama brzina projekata ne ovisi samo o investitorima, već i o regulatorima.
– Vrijeme dobivanja dozvola određuje dinamiku projekata. Sve je zahtjevno, od prostornog planiranja, dobivanja lokacijskih, građevinskih dozvola… činjenica jest da je s jedne strane realnost toga da državne institucije ne mogu odraditi tolike zahtjeve jer postoji veliki interes tržišnih dionika, posebice u obnovljivim izvorima energije, a opet, sve ide poprilično sporo. Trebamo biti svjesni da za razvoj jedne vjetroelektrane u Hrvatskoj treba 10 godina, za solarnu elektranu četiri godine – upozorio je Petar Sprčić iz HEP-a koji trenutačno radi na SE Korlat. Kako je pojasnio Sprčić, s radovima je HEP započeo u zadnjem kvartalu lani, pripremili su sve za izgradnju, a puštanje na mrežu očekuje se u prvom kvartalu sljedeće godine. Planira se i novih 75 MW, a onda i treća faza projekta; 40 MW solarne energije, plus 40 MW baterija.