Pogledi bivših ministara gospodarstva, koji su nekada bili zaduženi za kreiranje energetske politike, pomalo se razlikuju u tome kojim bi energetskim putem Hrvatska trebala ići, a najviše se razilaze oko uloge koju će, ili bi trebala imati, fosilna goriva u budućem energetskom miksu.

Davor Štern i Ivan Vrdoljak, bivši ministri gospodarstva, smatraju da je uloga fosilnih goriva, nafte i plina, i dalje jako važna u energetici, no s njima se ne slaže Tomislav Ćorić.

Tranzicija kao prilika

“Hrvatska nikada neće biti energetski tigar. Naši su potencijali u energetici ograničeni, posebno u tradicionalnim industrijama nafte i plina. Obnovljivi izvori energije su stoga sjajna prilika, posebno u svijetu gdje su pozicije već zauzete. Jedna mala ekonomija, kao što je Hrvatska, može zauzeti poziciju jedino ako je superefikasna”, smatra Ćorić koji kaže da je energetska tranzicija dolaskom novog američkog predsjednika malo usporena, ali nije zaustavljena. “Nama je u interesu da krenemo u novom smjeru, onom prema obnovljivim izvorima energije, no to podrazumijeva ogromna ulaganja u istraživanje i razvoj. Za to će nam biti potrebne nove omotnice”, ističe Ćorić.

Za razliku od Ćorića, kojem su prethodnici iz Ministarstvu gospodarstva, na panelu Poslovnog dnevnika “Hrvatska i svjetska energetika: u kojem smjeru idemo”, dobacivali “zeleni”, (ipak je pio kavu, kako se sam pohvalio, s Gretom Thunberg, švedskom aktivisticom), smatraju da su fosilna goriva i dalje važna.

Ivan Vrdoljak navodi primjer Norveške te tvrdi da ova bogata zemlja, unatoč visokom postocima energije koju dobiva iz obnovljivih izvora, i dalje ulaže ogroman novac, konkretno 25 milijardi eura, u nova istraživanja izvora nafte i plina. “U Hrvatskoj se u takva istraživanja ulaže manje nego što Valamar ulaže u krevete”, kritičan je Vrdoljak. “Sve moguće zemlje svijeta ulažu u istraživanja fosilnih goriva jer znaju da će tranzicija trajati”, poručuje.

S njim se slaže i Davor Štern koji svima koji tvrde da su ugljikovodici “passe” poručuje da nisu u pravu. “Plin će još dugo biti važan energent”, ističe.

Vrdoljak i Štern jedinstveni su i u stavu da u pitanjima energetskih ulaganja nema ili. “Pitamo se trebala li ulagati u istraživanja obnovljivih izvora energije ili nafte i plina. Zašto bi trebali odrediti prioritet? Zašto ili? To treba biti i. Energetika i okoliš nisu ili, već i. I jedno i drugo mora biti isplativo”, ističe Vrdoljak. Štern tome dodaje da Hrvatskoj trebaju svi oblici energije i transporta, ali i ministarstvo energetike koje bi se bavilo ovom nasušnom potrebom države.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Ministarstvo energetike?

“Krajnje je vrijeme da dobijemo ministarstvo energetike jer jedino tako možemo dobiti balans svih oblika energije. Takvo bi ministarstvo srušilo sve mostove i barikada između različitih proizvođača energije te različitih pristupa lokalnih jedinicama”, ističe Štern dodajući da nam treba i nova energetska strategija, a koja ne bi trebala biti poslušnik politika iz Bruxellesa. Pritom je ovaj dobar poznavatelj prilika u energetskom sektoru optužio Ćorića, bivšeg ministra gospodarstva i održivog razvoja, a danas viceguvernera u Hrvatskoj narodnoj banci, za incest.”Bili ste ministar energetike i zaštite okoliša što ne može ići zajedno”, poručio je Štern Ćoriću, a ovaj mu odgovorio da je to ministarstvo bilo najpametnija stvar tadašnje Vlade.

Za razliku od Šterna, niti Ćorić niti Vrdoljak ne vide potrebu za novim ministarstvom.

“Hrvatskoj treba razvoj i privatne inicijative. Nekada je energetika bila ključna točka promišljanja određenih ljudi, no danas više nije tako. Svijet, pa i Hrvatska, otišli su naprijed”, ističe Ćorić upozoravajući da danas društvo i lokalna zajednica imaju veliki utjecaj na energetske projekte. To se najbolje vidi, navodi, na primjeru istraživanja plina na Jadranu i protivljenja tom projektu kao i onom izgradnje LNG terminala. “Imamo cijelu plejadu političara, neću ih spominjati jer nisu toga vrijedni, koji su postali poznati zahvaljujući protivljenju tom projektu”, poručuje.

I dok se mišljenja razlikuju oko osnivanja novog ministarstva energetike, svi su složni da je Hrvatskoj potreban energetski miks. Bivši ministri jedinstveni su u nesklonosti ideji aktualnog ministra Ante Šušnjara da Jadranski naftovod kupi ruski udio u srpskom NIS-u. “Ta mi ideja nema budućnost niti logiku”, kaže Štern dok Ćorić kaže da mu je teško zamisliti scenariji u kojem bi Srbija, s kojom nismo u prijateljskim odnosima, dopustila ulazak hrvatske državne kompanije u vlasničku strukturu srpske nacionalne kompanije jer su, ističe, energetske kompanije uvijek blizu politike.