Podizanje carina i otvaranje trgovinskog rata između SAD-a i EU-a negativno će utjecati na vanjskotrgovinsku razmjenu Hrvatske i SAD-a, ali ne treba očekivati značajnije negativne učinke novih carinskih politika američke vlade na hrvatsku ekonomiju, kazao je u srijedu za Hinu ekonomski analitičar Damir Novotny, a slično je kazao i glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja.

Osim proizvođača lijekova te nekoliko grupa prehrambenih proizvoda namijenjenih američkom tržištu, Hrvatska, kako je rekao, ostvaruje značajan izvoz oružja u SAD.

Međutim, Novotny napominje kako uvođenje carina i druge odluke nove američke administracije u odnosu na multilateralne organizacije i NATO savez, mogu imati pozitivne kohezijske učinke na ekonomije svih EU-ovih članica. 

Velika vojna ulaganja i ulaganja u infrastrukturu koju najavljuje nova njemačka vlada i Europska komisija, pokrenut će, naveo je, novi ciklus potražnje i otvarati nova radna mjesta.

EU ojačan fiskalnim pravilima

Za razliku od visoko zadužene savezne države u SAD-u, zahvaljujući prihvaćenim fiskalnim pravilima EU se u cjelini, izuzev pojedinih zemalja, može dodatno zadužiti za nekoliko tisuća milijardi eura, kaže Novotny.

Dodaje da će se novo zaduženje i nova fiskalna pravila ostvariti u kratkom i srednjem roku i imati pozitivne učinke na ekonomski rast i zapošljavanje.

U dugom roku će rast javnih ulaganja i javnog duga dovesti do rasta opasnosti od inflacije i stagnacije, ali u ovom geopolitičkom trenutku o dugoročnim opasnostima ekspanzivnih fiskalnih politika nitko ne razmišlja, kazao je Novotny u odgovoru na Hinin upit.

Naveo je i kako se najveći pad prodaje europskih proizvoda u SAD zbog podizanja carinskih prepreka, očekuje u području farmaceutskih proizvoda. Naime, velike američke farmaceutske kompanije imaju proizvodnju u EU-u i Ujedinjenom Kraljevstvu te izvoze na tržište SAD. Na primjer, Pfizer ima desetak tvornica u Europi, uključujući i Hrvatsku.

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

Eventualni pad prodaje na tržištu SAD, kako je rekao, europska će poduzeća nadoknaditi na unutrašnjem i trećim tržištima.

“Zbog ovakvih predviđanja burzovni indeksi u EU-u nisu doživjeli značajniji pad, odnosno u nekim sektorima poput vojne industrije se vidi snažan rast cijena dionica. U ovakvom kontekstu ipak ne treba očekivati značajnije negativne učinke novih carinskih politika američke vlade na europsku, pa tako niti na hrvatsku ekonomiju”, kazao je Novotny.

Europska komisija uvodi protumjere nakon što su američke carine na uvoz čelika i aluminija iz EU-a u srijedu stupile na snagu.

“Komisija žali zbog američke odluke o nametanju carina, smatrajući ih neopravdanim, ometajućim za transatlantsku trgovinu i štetnim za poduzeća i potrošače, što često dovodi do viših cijena”, navodi Komisija.

Komisija će od 1. travnja aktivirati postojeće protumjere protiv Sjedinjenih Država koje su bile suspendirane 2018. i 2020. godine.

Te su mjere usmjerene na niz američkih proizvoda poput motocikala, burbona i čamaca i odgovor su na gospodarsku štetu vrijednu 8 milijardi eura izvoza čelika i aluminija iz EU-a. 

Kao odgovor na nove američke carine koje utječu na više od 18 milijardi eura izvoza iz EU-a, Komisija je najavila i paket novih protumjera za američki izvoz, koji će stupiti na snagu sredinom travnja, nakon savjetovanja država članica i dionika.

Ukupno, protumjere koje bi se mogle primijeniti na izvoz robe iz SAD-a dosežu vrijednost od 26 milijardi, što odgovora ekonomskom opsegu američkih carina.

Ni u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ne očekuju da će nove carinske tarife SAD-a na proizvode od čelika i aluminija imati veći izravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, priopćili su u srijedu.

Posredan utjecaj

“Nove carinske tarife SAD-a na proizvode od čelika i aluminija mogle bi destabilizirajući utjecati na gospodarstvo Europske unije (EU). Ne očekuje se, prema trenutno dostupnim podacima, veći izravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo”, poručili su iz HGK.

Navode pritom kako su u 2024. godini proizvodi od čelika i aluminija činili 1,5 posto hrvatskog izvoza u SAD.

Izvjestan je međutim, kažu u HGK, posredan utjecaj kada se tarife reflektiraju na narudžbe najsnažnijih hrvatskih partnera, kao što su Njemačka, Italija i Austrija.

“Glavni je izazov za europsku industriju čelika kako nadomjestiti očekivani pad izvoza u SAD. Naime, američko je tržište važno za europske proizvođače čelika – izgubljene količine izvoza teško je preusmjeriti na ostala izvozna tržišta. Očekujemo da će najveću korist od ovog trgovinskog rata imati Kina, kojoj će biti još lakše izvoziti u EU”, poručio je glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja.

EU se, navode iz HGK, odlučila se na protumjere radi zaštite europskog gospodarstva, što povlači za sobom porast cijena proizvoda koji su predmet carina, kao i pad volumena robne razmjene.

Šaravanja smatra da je uvođenje carina očekivan potez nove administracije, no isto tako nedvojbeno štetan za gospodarstva na obje strane Atlantika. EU nije imao alternativu uvođenju protumjera, nedostatak reakcije bio bi protumačen kao slabost, smatra.

Američka je administracija nedosljedno uvodi uvjete carina, odgađa njihovo nastupanje ili u potpunosti od njih odustaje, kazao je Šaravanja napominjući kako je potrebno da EU pokaže strpljenje, prati daljnji razvoj situacije, i pregovara s ciljem suspenzije američkih carina iz pozicije snažnog gospodarstva s kojim SAD ima najsnažniju bilateralnu razmjenu.

“Uvođenje ovih i potencijalno novih carina je tim nepovoljnije kada uzmemo u obzir da je SAD jedan od vodećih hrvatskih trgovačkih partnera. Važnost tržišta SAD-a za Hrvatsku industriju je porasla u 2024. kada se SAD popeo za jednu poziciju te zauzeo osmo mjesto na listi najznačajnijih hrvatskih izvoznih tržišta”,  istaknuo je Šaravanja.

Iz HGK navode Hrvatska u SAD najviše izvozi lijekove, imunološke proizvode, transformatore, oružje, i druge proizvode visoke dodane vrijednosti, a ne sirovinu ili polugotove proizvode kao što je to slučaj s nekim drugim zemljama.

Pored izvoza roba, samo prošle godine prihodi od izvoza usluga iz Hrvatske u SAD iznosili su gotovo 700 milijuna eura. Najviše usluga izvezeno je iz sektora turizma, IT industrije te usluge savjetovanja.