Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Zbog epidemije ptičje gripe manjak jaja na europskom tržištu

Autor: Jolanda Rak Šajn
11. ožujak 2025. u 22:00
Podijeli članak —
Prosječna cijena najprodavanijih jaja iz kaveznog i podnog uzgoja iznosila je 0,16 €/komad za razred L, a 0,15 €/kom za razred M, dok se u nekim članicama EU trže i 0,20 €/kom/Shutterstock

Prosječna cijena jaja u siječnju iznosila je 249,59 eura/100 kg, što je u odnosu na lanjski siječanj rast od 10,3 posto.

Posljedice ptičje gripe koje Europu, ali i ostatak svijeta, posebice SAD, tresu od preklani (i u ovoj su se godini nastavila širiti nova žarišta u Italiji, Poljskoj, Francuskoj, Portugalu, Njemačkoj, Velikoj Britaniji…) najviše bi se mogle osjetiti oko Uskrsa jer jaja već sad manjka na EU tržištu.

U siječnju je na godišnjoj razini veleprodajna cijena 100 kilograma jaja u Belgiji zbog toga rasla 7,9 posto, a na mjesečnoj 15,6 posto, podaci su Eurostata. U Nizozemskoj su jaja u mjesec dana poskupjela 15,3 posto, u Poljskoj 12,3, u Francuskoj 2,4, u Španjolskoj 3,3 posto…

Na razini EU prosječna cijena jaja u siječnju je iznosila 249,59 eura/100 kg, što je u odnosu na lanjski siječanj rast od 10,3 posto, dok je u Hrvatskoj prosječna cijena u promatranom razdoblju iznosila 242,96 eura/100 kg, što je godišnji pad od 7,7 posto.

Kumovala odluka Vlade
Je li tome kumovala i Vladina odluka kojom su cijene najprodavanijih jaja M klase iz kaveznog uzgoja u nas “zamrznute” još od rujna 2023. ili pak više od 100 milijuna jaja uvezenih potkraj lanjske godine iz Ukrajine, što je oko petine ukupne hrvatske proizvodnje – još će se vidjeti. Trgovci s kojima smo razgovarali kažu kako im je domaća proizvodnja skupa pa na policama dominiraju privatne robne marke s jajima iz “uvoza”.

Zna li se da hrvatski proizvođači u nekim EU članicama po jajetu u veleprodaji mogu dobiti i nekoliko centi više nego “kod kuće” – domaća im možda uskoro ni neće biti dostupna. TISUP (Tržišno-informacijski centar Ministarstva poljoprivrede) bilježi kako su u odnosu na prosinac 2024. veleprodajne cijene konzumnih jaja iz kaveznog uzgoja u RH u siječnju bile niže 1,1 do 4,6 posto, a iz podnog uzgoja 5,1 do 8,8 posto. Prosječna cijena najprodavanijih jaja iz kaveznog i podnog uzgoja iznosila je 0,16 €/komad za razred L, a 0,15 €/kom za razred M, dok se u nekim članicama EU trže i 0,20 €/kom.

Marko Brajević, direktor tvrtke Perfa Ovo, koja na tržištu prodaje svježa jaja iz svih načina proizvodnje, pa tako i bio i slobodnog uzgoja, kaže kako rast cijena na europskom tržištu jasno ukazuje na pad proizvodnje. Ptičja gripa u EU rezultirala je usmrćivanjem gotovo više desetaka milijuna nesilica tijekom 2023. (10 milijuna u godini snese oko tri milijarde jaja), a krajem ljeta i početkom jeseni prošle godine došlo je do nove epidemije.

Ograničenja kupnje u SAD-u
“Usmrćivanje peradi jedini je način borbe protiv ove bolesti. Zbog toga postoji opravdan strah od nestašice jaja na tržištu EU, posebno tijekom razdoblja povećane potražnje u vrijeme Uskrsa”, tvrdi Brajević.

S obzirom na to da jaja ne nedostaje samo u Europi nego i na tržištu SAD-a, trenutačno nema pritiska uvoza na naše tržište. No kako bi se stekla neka globalna slika, dovoljno je vidjeti što se posljednjih mjeseci događa u SAD-u, gdje su u nekim regijama trgovci na malo nametnuli i ograničenja kupnje jaja po osobi.

“Zbog posljedica epidemije ptičje gripe, povećanih troškova proizvodnje i inflacije, američko ministarstvo poljoprivrede predviđa da će tamo cijene jaja porasti dodatnih 41,1 posto tijekom 2025. U nekim dijelovima SAD-a, poput New Yorka, veleprodajna cijena velikih jaja porasla je na 7,24 dolara, a u Kaliforniji na 8,35 dolara po pakiranju od 12 komada”, kaže Brajević.

U nas nema ptičje gripe, ali na trenutačnu dostupnost jaja utječe i činjenica da dio peradara pred Uskrs stara jata nesilica zamjenjuje novima kako bi se osigurale dovoljne količine jaja za turističku sezonu. Hrvatska je tradicionalno bila samodostatna u proizvodnji jaja. No posljednjih godina ponuda ne prati potražnju, osobito u turističkoj sezoni.

“Procjene su da je proizvodnja pala na oko 80 posto samodostatnosti, a očekuje se daljnji pad od 30 posto do 2027. zbog zahtjeva za prilagodbu na podni uzgoj”, kaže.

Autor: Jolanda Rak Šajn
11. ožujak 2025. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close