Beograd – Osim što su prošlog tjedna u razgovoru s premijerom Koštunicom ponudili dobre usluge u opskrbi Srbije plinom i ponudili da financiraju izgradnju skladišta plina i plinovoda, od bugarske granice, preko Niša, do Makedonije, predstavnici ruske kompanije izgleda da su obavili još jedan značajan posao koji javno nisu obznanili. Riječ je o kupnji većinskog vlasništva poduzeća Jugorosgasa, osnovanog 1996. godine u vrijeme vlade na čelu koje se nalazio Mirko Marjanović, koji je istodobno bio i generalni direktor Progresa. Progres gas trading, koji se nalazio u sastavu Progresa, bio je sve do petolistopadskih zbivanja glavni uvoznik ruskog plina u Srbiju. Prema informaciji što je donosi list Politika, Gazprom je prošlog petka na skupštini dioničara kupio 23 posto vlasništva Jugorogasa, koji se nalazio u vlasništvu Progresa i Progres gas tridinga. Kada je Jugorosgas osnovan, Gazprom je imao 50 posto vlasništva, a vlasnici druge polovine bila su srbijanska poduzeća NIS, Sardit, Progres, Progres gas triding i Beobanka. Stjecanjem većinskog vlasništva u Jugorogasu Gazprom se dokopao glavne uloge u plinofikaciji Srbije. Najviše je oštećen NIS, koji je prema zamisli što je postojala prilikom osnivanja Jurosogasa trebao dobiti ekskluzivno pravo na gradnju plinovoda od bugarske granice do Niša. NIS je zbog toga otkupio dionice Sartida i Beobanke, ali mu je račun pokvario Progres koji je svoj dio, prema pisanju Politike, prodao Gazpromu i tako ga ostavio na cjedilu.
NIS je prije ove transakcije u više navrata tražio da se riješi pitanje vlasništva u njegovu korist, ali mu je uvijek odgovarano da za takvo što nije pravi trenutak. Sada je Gazprom u prilici da diktira uvjete u izvođenju plinofikacijskih radova na spomenutom pravcu. Ako se informacija o većinskom vlasništvu Gazproma potvrdi točnom, onda je Srbija izgubila pravo gradnje plinovoda u duljini od 524 km. To pravo sada pripada ruskoj kompaniji. Pored toga, Gazprom prema osnivačkom aktu koji vrijedi 25 godina ima mogućnost eksploatacije plinovoda i prodaje prirodnog plina koji se transportira prema Srbiji. Prestanak važenja tog sporazuma ne povlači automatsko ukidanje dioničarskog društva u kojemu je sada ruska kompanija većinski vlasnik. Informacija postaje uvjerljivija poslije izjave predsjednika Srbije Borisa Tadića, koji je potvrdio kako je ruskom predsjedniku Putinu predložio osnivanje zajedničkog poduzeća za distribuciju i transport plina kako bi Srbija uvijek imala dovoljno tog energenta.
U vrijeme kada su u vladi Srbije vođeni razgovori s predstavnicima mađarske kompanije Mol Tadić je izjavio kako bi bilo protivno državnim interesima da Mol postane vlasnik podzemnog skladišta plina u Banatskom Dvoru.