Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je američki prijedlog sporazuma o ključnim mineralima nepravedan jer ne uključuje sigurnosna jamstva, te da ne želi da Ukrajina postane središte za sirovine, citirali su njegovu izjavu turski mediji u srijedu. Prošlog tjedna Kijev je Washingtonu poslao revidirani nacrt sporazuma koji bi mogao otvoriti njegove goleme resurse ključnih minerala za američka ulaganja kako bi pomogao pridobiti američku potporu, usred zabrinutosti u Kijevu zbog ranije američke verzije.

Nema novijih istraživanja

“Uvijek sam otvoren za vaše ulaganje u našu zemlju, u naše prirodne resurse… Ali ako želimo nešto dati, moramo nešto i primiti”, citirala ga Zelenskog državna novinska agencija Anadolu. Američki predsjednik Donald Trump, koji se nije obvezao na nastavak vitalne vojne pomoći Ukrajini, rekao je da želi 500 milijardi dolara u rijetkim metalima čime bi potpora Washingtona bila ‘osigurana’. Ukrajina ima velike podzemne zalihe rijetkih minerala vrijedne do 11,5 bilijuna dolara, uključujući litij, grafit, kobalt, titan i rijetke metale poput galija, koji su ključni za razne industrije, od obrane do električnih vozila. No, ova nalazišta, koja su rijetka u Europi, nisu značajno istražena ili razvijena. Također nedostaju i podaci o kvaliteti rezervi, što su informacije koje investitori trebaju prije nego što ulože milijune u nove rudnike.

Interes američkog predsjednika dolazi nakon njegove glasne ponude za kupnju Grenlanda, koji je također bogat ključnim mineralima. Zapadne zemlje utrkuju se u osiguravanju alternativnih izvora rijetkih metala kako bi smanjile ovisnost o Kini, koja dominira globalnim opskrbnim lancem.

Prema vladinim podacima, ukrajinsko podzemlje sadrži oko 10 posto svjetskih rezervi litija, ključnog za proizvodnju baterija. Nalazišta su raspoređena na oko 820 četvornih kilometara, no do sada nijedno nije eksploatirano. Među kritičnim mineralima, Ukrajina ima značajne dokazane rezerve cirkonija, koji se koristi u mlaznim motorima, i skandija, no nijedan se još ne eksploatira. Neka od njenih nalazišta tantala, koji se koristi u poluvodičima, niobija, koji ima supravodljiva svojstva, te berilija, metala važnog za zrakoplovstvo, eksploatiraju se u malim razmjerima, ali ukrajinski dužnosnici tvrde da je njihov potencijal ogroman. Ukrajinski dužnosnici također tvrde da se njihova zemlja nalazi među prvih deset u svijetu po rezervama titana, koji se koristi za projektile, avione i brodove. Međutim, razvija se samo oko 10 posto dokazanih rezervi. Premijer Denys Šmihal je početkom ovog mjeseca izjavio da bi titan iz Ukrajine mogao zamijeniti onaj koji europske zemlje uvoze iz Rusije. No, bivši ravnatelj Ukrajinske geološke službe Roman Opimakh rekao je prošlog tjedna da ne postoji ‘novija procjena’ ukrajinskih rezervi rijetkih metala te da su procjene temeljene na starim sovjetskim studijama. Retorika oko minerala, tvrdi Gracelin Baskaran, direktorica u američkom Centru za strateške i međunarodne studije, predstavlja ‘tešku političku igru’… “Podaci nisu suvremeni, imamo vrlo malo informacija o tome što se zapravo nalazi ondje”. Ukrajinska geološka služba navodi da vlada priprema oko 100 lokacija za zajedničko licenciranje i razvoj, ali je otkrila malo detalja. Mineralni resursi Ukrajine raspoređeni su širom zemlje, no od početka invazije 2022. godine, više od 20 posto nalazi se na područjima pod ruskom kontrolom, procjenjuju iz Kijeva.

Australska tvrtka Critical Metals Corp kupila je licencije za dva najveća nalazišta litija krajem 2021. godine, samo tri mjeseca prije početka ruskog napada. Jedno od njih, nalazište Ševčenko na istoku, palo je pod rusku kontrolu, izjavio je predsjednik tvrtke Tony Sage za Financial Times.

“To je izgubljeno. Nikada ga nećemo vratiti”, rekao je, dodajući da je nalazište Dobra na zapadu ‘dragulj u kruni’. Sage, čija tvrtka također posjeduje rudarsku licenciju na Grenlandu, rekao je da je ‘vrlo uzbuđen’ zbog pregovora između SAD-a i Rusije koje je započeo Trump. “Za našu tvrtku to će biti fantastično ako se postigne rješenje”.

Trump je prošlog tjedna izjavio da SAD-u pripada 500 milijardi dolara vrijednih ukrajinskih resursa – od mineralnih nalazišta do nafte i plina, pa čak i infrastrukture poput luka – u zamjenu za dosadašnju vojnu pomoć u obrani od Rusije. To je znatno više od ukupnih 69,2 milijarde dolara vojne pomoći koju je Washington pružio od 2014. godine, prema podacima američkog State Departmenta. Zelenski je odbio prijedlog, inzistirajući da svi dogovori o mineralnim resursima moraju biti povezani s američkim sigurnosnim jamstvima nakon sukoba, prema tvrdnjama četvero osoba upoznatih s pregovorima. Također želi da EU i druge zemlje poput Velike Britanije i Kanade sudjeluju u budućoj eksploataciji prirodnih resursa.

Mamac za Trumpa

Zelenski je prvi put predložio ideju davanja rudarskih prava američkim tvrtkama kao dio ‘mirovnog plana’ koji je prošle godine predstavio Trumpu. No, europski i ukrajinski dužnosnici rekli su za Financial Times da je možda napravio stratešku grešku time što nije uključio ukupnu vrijednost ili bilo kakve specifične detalje.

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

“Očito je bio napisan kao mamac za Trumpa”, rekao je jedan visoki europski dužnosnik uključen u pregovore s Kijevom. “Ali nedostatak detalja značio je da Trump može praktički sam odrediti cijenu”.

“Neki ljudi oko Zelenskog žale zbog načina na koji je to bilo vođeno… izgubili su kontrolu nad narativom”, dodao je dužnosnik. Trumpov pristup razbjesnio je europske saveznike, koji su ga na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji usporedili s ‘mafijaškom ucjenom’, ‘lihvarstvom’ i ‘kolonijalizmom’.