Američki predsjednik Donald Trump rekao je da su i ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izrazili želju za mirom u odvojenim telefonskim razgovorima s njim u srijedu, te da je naredio najvišim dužnosnicima SAD-a da započnu razgovore o okončanju rata u Ukrajini.

Telefonski razgovori uslijedili su nakon što je Trumpov ministar obrane ranije rekao da će Kijev morati odustati od svojih dugogodišnjih ciljeva pridruživanja vojnom savezu NATO-a i povrata svog teritorija koji je zauzela Rusija, signalizirajući dramatičnu promjenu u pristupu Washingtona sukobu.

Nakon što je razgovarao s Putinom više od sat vremena, Trump je rekao da ruski čelnik, koji je pokrenuo invaziju Ukrajine punog opsega 2022., želi da se rat završi, te da su razgovarali o “postizanju prekida vatre u ne tako dalekoj budućnosti”.

“On želi da to završi. Ne želi da to završi i da se onda borbe nastave šest mjeseci kasnije”, rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu. “Mislim da smo na putu da postignemo mir. Mislim da predsjednik Putin želi mir, predsjednik Zelenskij želi mir i ja želim mir. Samo želim vidjeti da se ljudi prestanu ubijati”, dodao je.

Trump je i ranije tvrdio da će brzo okončati rat u Ukrajini, ne navodeći točno kako bi to postigao.

Kremlj je priopćio da su se Putin i Trump dogovorili o susretu te da je Putin pozvao Trumpa da posjeti Moskvu. Trump je rekao da će se njihov prvi sastanak “vjerojatno” održati uskoro u Saudijskoj Arabiji.

U objavi na svojoj platformi društvenih medija rekao je da će državni tajnik Marco Rubio, direktor CIA-e John Ratcliffe, savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff voditi pregovore o okončanju rata.

Trump i Zelenskij razgovarali su nakon Trumpova razgovora s Putinom, a iz Zelenskijeva ureda rekli su da je razgovor trajao oko sat vremena. “Imao sam značajan razgovor (s Trumpom). Razgovarali smo o prilikama za postizanje mira, razgovarali o našoj spremnosti da radimo zajedno… i o tehnološkim mogućnostima Ukrajine… uključujući dronove i druge napredne industrije”, napisao je Zelenskij na platformi X.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Mirovni pregovori u Ukrajini nisu održani od prvih mjeseci sukoba, koji se sada približava trećoj godišnjici. Trumpov prethodnik Joe Biden odobrio je milijarde dolara vojne i druge pomoći Kijevu i nije imao izravni kontakt s Putinom nakon ruske invazije.

Rusija je okupirala oko petine teritorija Ukrajine, te traži od Kijeva da ustupi još teritorija i da bude trajno neutralan prema bilo kakvom mirovnom sporazumu.

Ukrajina zahtijeva da se Rusija povuče s osvojenog teritorija i kaže da mora dobiti članstvo u NATO-u ili ekvivalentna sigurnosna jamstva kako bi spriječila Moskvu od ponovnog napada.

Europske sile, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, rekle su u srijedu da moraju biti dio svih budućih pregovora o sudbini Ukrajine, naglašavajući da bi samo pravedan sporazum sa sigurnosnim jamstvima osigurao trajni mir. Rekli su da su spremni pojačati potporu Ukrajini i staviti je u poziciju snage.

Ranije u srijedu, američki ministar obrane Pete Hegseth dao je dosad najiskreniju izjavu nove administracije o pristupu ratu, rekavši da se Kijev ne može realno nadati povratku na prethodne granice ili pridruživanju NATO-u.

“Želimo, kao i vi, suverenu i prosperitetnu Ukrajinu. Ali moramo početi priznavanjem da je povratak na granice Ukrajine prije 2014. nerealan cilj”, rekao je Hegseth na sastanku u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. “Težnja za ovim iluzornim ciljem samo će produžiti rat i uzrokovati više patnje.”

Rusija je 2014. anektirala Krim, koji Ukrajina i mnoge zapadne zemlje smatraju okupiranim ukrajinskim teritorijem.

Hegseth je rekao da svaki trajan mir mora uključivati ​​”snažna sigurnosna jamstva kako bi se osiguralo da rat neće ponovno početi”. No rekao je da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini kao dio takvih jamstava.