On je skloniji tomu da predstavnik suvlasnika ipak bude netko tko živi u zgradi i zna kako stanari “dišu”.
S početkom ove godine na snagu je stupio Zakon o upravljanju i održavanju zgrada unijevši mnogo novina.
Već je prvi mjesec suživota sa Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada donio mnogo bure, i to na najvidljivijoj sferi koju uređuje – pročeljima stambenih zgrada. Naime, taj zakon odsad na nacionalnoj razini zabranjuje postavljanje klima-uređaja na pročelja zgrada s ulične strane, a već stižu i prve kazne za nepoštivanje te odredbe.
S početkom ove godine na snagu je stupio Zakon o upravljanju i održavanju zgrada unijevši mnogo novina.
Već je prvi mjesec suživota sa Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada donio mnogo bure, i to na najvidljivijoj sferi koju uređuje – pročeljima stambenih zgrada. Naime, taj zakon odsad na nacionalnoj razini zabranjuje postavljanje klima-uređaja na pročelja zgrada s ulične strane, a već stižu i prve kazne za nepoštivanje te odredbe.
Mnogo važnija, ali manje vidljivija promjena dogodila se unutar samih suvlasničkih zajednica jer su stambene zgrade s novim zakonom postale pravni subjekti, a predstavnicima suvlasnika (stanara) dodijeljene su mnogo šire ovlasti, ali i obveze. Upravo te obveze predstavnika suvlasnika, koje podrazumijevaju znatno veću odgovornost, ali i mogućnost snošenja kazne za neostvareno, čini se da su pokolebale mnoge dosadašnje predstavnike suvlasnika, piše N1.
Kako je ovih dana za RTL izjavila direktorica pravne službe Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva (GSKG) Andrea Markešić, sve više predstavnika suvlasnika podnosi ostavke. Navela je podatak iz Osijeka, gdje ih je to učinilo već stotinjak, dodajući da će u Zagrebu “broj ostavki biti mnogostruko veći”.
Potvrđuje to i predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba Zdravko Vladanović, koji kaže da mnogi predstavnici suvlasnika stambenih zgrada namjeravaju odustati od te obveze. Napominje kako nije iznenađen time, dodajući da je takvo što bilo za očekivati nakon donošenja Zakona o upravljanju i održavanju zgrada.
“Kontaktirao sam u zadnje vrijeme s nekoliko upravitelja. Jedan, koji čak i nema ugovor s jako puno stambenih zgrada, kaže da je u zadnjih mjesec dana desetak predstavnika suvlasnika odustalo od tog posla”, ističe Vladanović.
Usprkos tomu, Vladanović kaže da podržava doneseni Zakon, ali i napominje da bi osobno još hrabrije od zakonodavaca pristupio nekim odredbama.
“U Zagrebu imamo oko 10 tisuća predstavnika suvlasnika. To je veliko društvo, puno je tu ljudi i mnogi nisu dorasli tom poslu. U mnogo slučajeva to se odrađivalo po inerciji još vremena prije 1990. i ondašnjih kućnih savjeta. Uglavnom se taj posao svodio na neka tehnička pitanja, na popravke i prikupljanje novca za režije.
No sada ta dužnost podrazumijeva puno više. Zgrada je sada suvlasnička zajednica, stvar se uozbiljila. Osim toga, sada su moguće i sankcije u slučaju da nešto nije urađeno dobro ili odrađeno na vrijeme. Suvlasnici sada mogu pokrenuti postupak protiv predstavnika suvlasnika i njega se može novčano kazniti pa ne čudi što su se mnogi uplašili”, objašnjava Vladanović.
U onim zgradama (suvlasničkim zajednicama) koje na taj način ostanu bez predstavnika, suvlasnici mogu između sebe izabrati novog predstavnika, što bi bilo i najjednostavnije. Tamo gdje se to ne uspije, suvlasnici mogu unajmiti profesionalnog upravitelja. To može biti pravna ili fizička osoba registrirana za taj posao, koja na osnovu ugovora uime suvlasnika obavlja posao upravljanja zgradom. Postoji i treća mogućnost, da upravitelj imenuje prinudnog predstavnika suvlasnika.
“Upravitelj može postaviti prinudne predstavnike suvlasnika, ali ja vas pitam: tko će biti ti ljudi? Suvlasnička zajednica može izabrati novog suvlasnika. To čak može biti netko tko ne živi u toj zgradi i nema veze s njome, ali uz punomoć. Zakon je zaista ponudio široku paletu, a ja već vidim one koji su ‘nanjušili’ taj posao, koji su već preuzeli nekoliko zgrada i hoće se profesionalizirati. Oni imaju svoje uvjete i svoju cijenu pa ako suvlasnici pristanu – pristanu. Ima već dosta zgrada koje su to prihvatile”, kaže Vladanović.
On je skloniji tomu da predstavnik suvlasnika ipak bude netko tko živi u zgradi i zna kako stanari “dišu”.
“Ja kao predstavnik suvlasnika u zgradi znam njenu arhitekturu, znam ljude koji u njoj žive pa mogu u kriznim situacijama poput požara ili potresa reći da na petom katu imamo nepokretnog čovjeka, u kojim stanovima ima djece i takve stvari. Onaj sa strane teško može sve to znati”, dodaje.
Zbog svega toga Vladanović ističe kako je prilikom izrade spomenutog zakona tražio da se u isti uvede odredba o obveznom osposobljavanju i certificiranju predstavnika suvlasnika. No, njegov prijedlog nije prošao uz obrazloženje da bi takvo što mnoge obeshrabrilo za obavljanje tog posla.
“I dalje mislim da bi predstavnik suvlasnika trebao imati neka osnovna znanja o tome što je upravni postupak, što je zapisnik, što je rješenje, a morao bi nešto malo znati i o knjigovodstvu. Mislim da je država trebala malo snažnije zagovarati tu priču i osvijestiti ljude da se radi o njihovoj imovini. Riječ je o temama koje su u nadležnosti gradova i općina.
A jeste li čuli, pogotovo sada prije lokalnih izbora, da netko otvara te teme? Sada samo čujemo da će graditi metroe i mostove, a nitko se neće petljati u ove životne probleme građana. Ljut sam na političare, vjerujte”, poručio je predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu