Tržišni signali pokazuju da Hrvatska gubi cjenovnu prednost pred mediteranskom konkurencijom, a upravo cjenovna konkurentnost postaje presudan faktor za održavanje pozitivnog trenda hrvatskog turizma. Analize pokazuju da su cijene turističkih usluga u Hrvatskoj rasle dvostruko brže nego u većini mediteranskih zemlje, a trenutačno su više nego u Grčkoj i Španjolskoj.

Povećanje cijena u turizmu utječe “kao dio mozaika” i na stopu inflacije u Hrvatskoj i bitno je da se donose odluke koje će osigurati kunkurentnost, održivost i pristupačnost hrvatske turističke ponude, poručio je premijer na jučerašnjoj sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma pozvavši turističku branšu na mudrost u formiranju cijena.

Premijer Plenković upozorio je i na pad potrošnje stranih gostiju uz opasku: “Vjerojatno manje troše jer im je skupo”. Dodao je i da je jako bitno da turizam ostane pristupačan hrvatskim građanima.

Ostojić: Buking bi na dnevnoj bazi pored hotela trebali pratiti i svi drugi u turizmu. I ako se vidi da izostaje potražnja, odmah reagirati popustima.

Stabilizirane cijene
Na Vijeću za upravljanje razvojem turizma, koje je s premijerom na čelu formirano prema Zakonu o turizmu i kojem je jučerašnji sastanak bio drugi po redu otkako je to tijelo oformljeno, raspravljalo se o cijenama u turizmu na osnovi analize isključivo hotelskog sektora. Dala ju je izraditi Hrvatska udruga turizma (HUT), a kompletni rezultati javnosti će biti predstavljeni idući tjedan.

“Analiza cjenovne konkurentnosti pokazala je da su cijene u domaćem hotelijerstvu, nakon prosječnog rasta od 18 posto tijekom 2023. u odnosu na 2022. godinu, lani u prosjeku rasle samo 1,9 posto prema prethodnoj godini. Istovremeno, hotelske cijene kod konkurencije na sjevernom Mediteranu lani su rasle za 4,5 posto prema 2023. Dakle, u hrvatskim hotelima cijene su se prošle godine definitivno stabilizirale”, kaže direktor HUT-a Veljko Ostojić.

“Ovom smo analizom htjeli demistificirati priče o skupoći i rasvijetliti jesu li hotelske cijene kod nas previsoke i nekonkurentne. Odgovor se sam nameće: jadranski hoteli sa četiri i pet zvjezdica, dakle, oni koji imaju najviše cijene, ljetos su u špici bili puni 96 posto. Kampovi čak sto posto. Ali, treba podsjetiti kako turizam ne čine samo hoteli već i privatni smještaj, restorani, kafići, trgovine…

Rekao bih da se naslućuje gdje je zapravo problem s cijenama, ali prvo ipak treba napravili kvalitetnu cjenovnu analizu i u tim segmentima. U svakom slučaju, ove godine bi buking na dnevnoj bazi pored hotela, gdje je to uobičajena praksa, trebali pratiti i svi drugi u turizmu i, ako se vidi da izostaje očekivana potražnja, odmah reagirati popustima.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Zasad se, inače, čini da nam slijedi solidna sezona, nalik prošlogodišnjoj, a kako smo se pripremili, jesu li cijene dobro ugođene, prve ćemo naznake dobiti već od uskrsnih gostiju”, zaključuje Ostojić.

Oporavak počeo ranije
Šef HUT-a otkriva i da je usporedna analiza pokazala da su hotelske cijene u Hrvatskoj i dalje ispod i mediteranskog i prosjeka svih zemalja članica EU. Na Mediteranu je, inače, usporedba obuhvatila hotelske cijene u osam zemalja; Francuskuskoj, Italiji, Malti, Sloveniji, Cipru, Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu.

“Da, od nekih smo jeftiniji, od nekih skuplji, ali kad govorimo o hotelskim cijenama, hrvatski je turizam i dalje konkurentan. Što se, pak, tiče bržeg rasta cijena tijekom 2023. godine u našem hotelskom sektoru nego je bio slučaj kod mediteranskih konkurenata, to je samo posljedica činjenice da je kod nas turistički oporavak nakon pandemije počeo ranije i uspješnije”, komentar je turističke konzultantice dr. Sanja Čižmar.