Tko je kriv za to što je inflacija u Hrvatskoj osjetno nadmašila prosjek Europske unije i eurozone, hoće li se trgovinske napetosti između SAD-a i Kine odraziti na domaće tržište i što možemo očekivati od Trumpove najave nameta Europskoj uniji za Poslovni dnevnik komentirao je ekonomski stručnjak i profesor na Fakultetu političkih znanosti Kristijan Kotarski.

Godišnja inflacija u siječnju porasla je na pet posto prema harmoniziranom indeksu (s 4,5 posto u prosincu), dok je prema nacionalnoj metodologiji skočila s 3,5 na 4 posto. Inflacija u eurozoni u siječnju je tek blago ubrzala, prema preliminarnim procjenama, na 2,5 s prosinačkih 2,4 posto.

“Uzrok inflacije je višestruk. Nema nevinih. Vlada snosi dobar dio odgovornosti s obzirom na poprilično visoko podizanje plaća uoči prošlogodišnjih parlamentarnih izbora. Nastavak tog procesa imamo i ove godine. Kontinuirano svjedočimo podizanju minimalne plaće, ali i tržište bi minimalnu plaću dizalo s obzirom na nestašicu radnika u određenim sektorima.

Nestašica radnika sigurno dovodi do pritiska na porast plaća, što Vlada nema u direktnoj nadležnosti. Ne možete preko noći stvoriti konobare kojih nema. Krivica leži i u nedostatku konkurentnosti na maloprodajnom tržištu. Vlada je situaciju dodatno zakomplicirala zbog toga što je išla na zabranu rada nedjeljom, a što dugoročno šteti manjim poslovnim subjektima, veliki se mogu reorganizirati. Čim imate manje poslovnih subjekata koji konkuriraju na tržištu, manji je pritisak na smanjenje cijena”, kazao je Kotarski.

Domaći inflacijski koktel

Inflacijski koktel smućkan je od velike javne potrošnje u kratkom roku, problema proizvodnje s kojim kuburimo već godinama, nedostatka konkurencije na maloprodajnom tržištu, ali i velikog dotoka novca koji se slijeva iz proračuna Europske unije, Fonda za oporavak i otpornost te enormnih doznaka hrvatske dijaspore, pojasnio je Kotarski.

“U trgovini poljoprivrednim proizvodima imamo deficit na razini 2,5 posto BDP-a. U velikoj mjeri ovisimo o uvozu i cijenama izvana. Dakle, ne kreiramo cijene već ovisimo o uvjetima i cijenama na globalnom tržištu. To nije odgovornost samo ove Vlade, već nešto što seže dublje u prošlost. Nismo se proslavili poljoprivrednom politikom.

Davali smo jako puno subvencija, a nismo svjedočili da te subvencije podižu razinu poljoprivredne proizvodnje. Kada bismo na selu imali više proizvođača koji osjećaju da dostojanstveno mogu živjeti od svoga rada imali bismo bolju situaciju jer bismo imali veću ponudu dobara.

Vlada je trebala smanjiti PDV, a trgovcima reći da ukoliko ne smanje cijene, da će povećano oporezivati dobit. No, nisam vidio političku hrabrost za to jer se Vlada ne želi odreći PDV-a kojim financira veliku potrošnju. Također, bilo bi dobro da se po uzoru na Italiju i Izrael razviju online kalkulatori za usporedbu cijena istih proizvoda u različitim trgovačkim lancima pa da ljudi mogu bolje skenirati tržište i vidjeti gdje im je nešto povoljnije za kupiti”, primijetio je Kotarski.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Iako je privremeno odgodio uvođenje carina na robu iz Meksika i Kanade, američki predsjednik Donald Trump uveo je carinu od 10 posto na sav kineski uvoz, na što je Kina uzvratila protumjerama: 15 posto carine na američki ugljen i prirodni plin te 10 posto na sirovu naftu, poljoprivrednu opremu i određene automobile.

Prolazimo ispod radara

Kotarski je komentirao i je li opravdano kada premijer Plenković kaže da američke carine ne predstavljaju osobitu prijetnju za ono što hrvatski građani redovito konzumiraju. “Ono što je nama važno i bitno i što je dobro u konačnici u politici predsjednika Trumpa, a to je mogućnost većeg izvoza plina, budući da je Hrvatska uložila u svoj LNG terminal na Krku”, kazao je Plenković u ponedjeljak u Bruxellesu.

“Kada Trump uvodi carine EU, uvodi ih i nama, no nas carine ne bi zakačile kao Njemačku i Italiju koje imaju jako velik suficit u trgovini sa SAD-om. Bit ćemo ispod radara jer nemamo velik suficit u trgovini s Amerikom. Čak smo 2022. imali velik deficit kad smo masovno počeli kupovati ukapljeni plin i iskrcavati ga u Omišlju, koji je dolazio iz SAD-a.

Dakle, Trump je sretan kada neka država s SAD-om ima mali trgovinski suficit ili čak deficit. Trump carinama ne može naciljati jednu državu, ali može sektore. Udari li carine od 10 posto na izvoz automobila to će zakačiti Njemačke, a carinama na poljoprivredne proizvode pogodio bi Talijane i Francuze”, istaknuo je Kotarski pa dodao da je u 2023. naš izvoz u SAD činio je 2,65 posto hrvatskog izvoza.

“Ne radi se o dramatičnoj brojci. Ukupan volumen trgovine između SAD i Hrvatske otprilike iznosi 3,7 milijardi dolara. Najavljene Trumpove carine EU neće nas baciti u recesiju, no posredno, potraju li u njegovi nameti Njemačkoj, po zakonu spojenih posuda, odrazit će se i na nas”, zaključio je.