Ubi Lenin ibi Jerusalem (gdje je Lenjin, tu je spasenje, op. ur.) bila je nekoć općeprihvaćena krilatica spasa Ernsta Blocha. Današnja američka “revolucija zdravog razuma”, koju jedva da možemo napisati bez navodnika, mogla bi imati svoju inačicu ove zablude: Ubi Musk ibi Shining city on a hill.

Nekoć je predsjednik Ronald Reagan spominjanjem tog blistavog grada na brijegu zazivao individualnu slobodu, materijalni prosperitet i američku moći – iznad svega, poziv Amerikancima da obnove svoj optimizam i ponovno vjeruju u sebe. MAGA izriče taj poziv ponovo. Donald Trump, mesija čije je poslanje obnoviti američki značaj, ima i tehnologa svoga projekta – Elona Muska.

Ali, Musk je mnogima suspektan: u nastupu nenadanog entuzijazma ruka mu sa srca poskoči kao Sellersova u Dr. Strangeloveu. I da ne duljim, Musk je koliko genijalan toliko suspektan. Nepodesan za ovu prigodu: za pokušaj da s ozbiljnim čovjekom porazgovaramo što zapravo ti dečki silikonskog svijeta koju u Matrixu igraju trodimenzionalni šah hoće. Koji je njihov drive, što su im nakane, koja im je finalna kauza? Ako je Musk nepodesan, nije Marc Andreessen.

Tko je Marc Andreessen? U riječ, jedan od sto najutjecajnijih ljudi svijeta, kažu Amerikanci. No, ovdje je važnije: ubi Musk ibi Andreessen. Gdje je Musk, tamo je i Andreessen. Andreessen je 2023. godine objavio “Tehno-optimistički manifest”.

Ukratko, u eseju tvrdi da su mnogi značajni problemi čovječanstva riješeni razvojem tehnologije, osobito tehnologije bez ograničenja, te da bi trebali učiniti sve što je moguće kako bi ubrzali njen razvoj i napredak. Andreessen smatra da tehnologija pokreće bogatstvo i sreću. Esej se smatra manifestom učinkovitog akceleracionizma, ideologije koja vjeruje da bi tehnologija i njezin napredak trebali biti oslobođeni od regulacija kako bi koristili cijelom društvu.

Esej od 5200 riječi sastoji se od otprilike 108 izjava podijeljenih u 15 dijelova: Laži, Istina, Tehnologija, Tržišta, Techno-Capital Machine, Inteligencija, Energija, Obilje, Ne utopija, ali dovoljno blizu, Postati tehnološki supermen, Tehnološke vrijednosti, Smisao života, Neprijatelj, Budućnost i Pokrovitelji techno-optimizma.

Andreessen odaje počast Manifestu futurizma iz 1909. godine, talijanskog pjesnika Filippo Tommasa Marinetija, koji je kasnije koautorizirao Fašistički manifest, citira Marinettija, preformulirajući njegovu filozofiju u kontekstu tehnologije. Na kraju manifesta, Andreessen navodi popis “pokrovitelja tehno-optimizma”, među kojima se nalaze filozof Friedrich Nietzsche, fikcionalni lik John Galt i filozof Nick Land.

Jednostavnija online kupovina

Nema više traženja gotovine: Dostavljaču sada možete platiti karticom

Kibernetička sigurnost

Pregled programa treće Span Cyber Security Arene

Prije no što pogledamo izbliza tezarij toga manifesta, samo da objasnimo kako je Andreessen došao u blizinu Donalda Trumpa. Do kraja 2023. godine, Andreessen, koji je prethodno bio podržavatelj Demokratske stranke, postao je politički razočaran vladavinom Joea Bidena zbog nestabilnosti u tehnološkoj industriji.

Nova situacija bila je povezana s uvođenjem zakona koji bi ograničili tržišni monopol u tehnološkom sektoru i pojačanim regulacijama u vezi s kriptovalutama, industrijom u kojoj je Andreessen Horowitz bio duboko angažiran. Dodatno, povećana pažnja usmjerena na tehnološki sektor nakon skandala sa Samom Bankman-Friedom također je utjecala na njegovu promjenu stava.

Prema izvještajima The New York Timesa, Bidenov prijedlog o “minimalnoj poreznoj stopi za milijardere” naveo je Andreessena da se politički poveže s kampanjom Donalda Trumpa. Napokon, Andreessen je bio u bliskim kontaktima s Elonom Muskom, koji je u isto vrijeme preuzeo Twitter, a Andreessen je dao značajnu financijsku podršku Muskovom projektu. Sve avangarde, od one radničkog pokreta pa do onih umjetničkih pokreta, započinjale bi manifestom, pa je sasvim legitimno da i navodna revolucija zdravog razuma, ili revolucija navodno zdravog razuma, ima teoriju svoje revolucionarne prakse.

Da vidimo što ta doktrina kaže. Da vidimo u kakav svijet to stupamo…

Tehnološki optimizam kao pokretač ljudskog napretka
Tehnološki napredak temelj je ljudske civilizacije i ključno sredstvo za postizanje globalnog prosperiteta, rješavanje izazova i stvaranje novih prilika. Marc Andreessen u svojoj viziji tehnološkog optimizma brani tezu da je tehnologija najvažniji pokretač ljudskog napretka, omogućujući podizanje životnog standarda, rast ekonomije i stvaranje obilja. Ovaj pristup oštro se suprotstavlja skepticizmu i strahovima koji često prate tehnološke promjene.

Andreessen ističe da je temelj snažnog društva neprekidni ekonomski rast, koji se može postići samo kroz tehnološke inovacije. U svijetu gdje populacija raste sporije, a prirodni resursi su ograničeni, inovacije postaju ključno rješenje za stagnaciju i prepreke. Tehnologija ne samo da omogućuje rješavanje problema nego i stvara nove industrije, povećava ljudske mogućnosti te podiže kvalitetu života na dosad nezamislive razine.

Napredak kroz tehnologiju očituje se u povećanju produktivnosti, stvaranju pristupačnih proizvoda i usluga te širenju ekonomskih mogućnosti. Andreessen posebno naglašava važnost slobodnog tržišta kao sustava koji najbolje potiče inovacije. Decentralizirana priroda tržišta omogućuje dinamično “otkrivanje” novih rješenja, istovremeno smanjujući troškove i proširujući pristup resursima. Taj proces povećava blagostanje, čineći svijet boljim mjestom za sve.

Romantika tehnologije i ljudska težnja za napretkom
Tehnološki napredak nadilazi tehnička rješenja; on je izraz ljudske mašte, ambicije i želje za stvaranjem nečeg većeg od sebe. Romantika tehnologije ogleda se u njezinoj sposobnosti da oblikuje svijet, od industrijske revolucije i električne energije do suvremenih čipova i umjetne inteligencije. Taj proces predstavlja avanturu, herojsko putovanje kroz koje čovječanstvo kontinuirano prevladava prepreke i stvara novu stvarnost.

Granice fizičkog svijeta možda su dosegnute, ali tehnološke granice ostaju otvorene. Tehnologija omogućuje osvajanje nepoznatog, pružajući priliku za stvaranje bolje budućnosti. Prirodni ljudski nagon za istraživanjem, inovacijama i stvaranjem može se usmjeriti prema razvoju tehnologije koja unapređuje živote ljudi širom svijeta.

Tehnologija također ima jedinstvenu sposobnost da povezuje ljude bez obzira na njihove razlike u rasi, spolu, religiji ili kulturi. Ona stvara prostor za suradnju, omogućavajući svakome tko ima znanje i strast da doprinese zajedničkom cilju.

Vrijednosti tehnološkog optimizma
Tehnološki optimizam temelji se na ključnim vrijednostima: hrabrosti, upornosti, meritokraciji i izvrsnosti. Slobodno mišljenje i znanstvena metoda preduvjeti su za inovacije. Citirajući fizičara Richarda Feynmana, “znanost je vjerovanje u neznanje stručnjaka,” što znači da se napredak postiže istraživanjem nepoznatog i izazivanjem postojećih autoriteta.

Andreessen naglašava važnost intrinzične motivacije u stvaranju tehnologije. Težnja za stvaranjem nečeg novog, zadovoljstvo timskog rada i osobno usavršavanje nadilaze materijalne ciljeve poput bogatstva ili slave. Ove motivacije odražavaju grčki koncept eudaimonije, procvata kroz izvrsnost, gdje je stvaranje obilja i pristupačnosti za sve ključni cilj. Napredak, međutim, nije bez rizika. Spremnost na istraživanje nepoznatog i preuzimanje odgovornosti za moguće neuspjehe neizostavan su dio inovacijskog procesa.

Prepreke napretku i borba protiv stagnacije
Unatoč jasnim prednostima tehnologije, postoje ideologije i strukture koje blokiraju napredak. Ideje poput “odrasta” i “principa predostrožnosti” često se koriste za sprječavanje inovacija, pozivajući na stagnaciju i održavanje statusa quo. Andreessen kritizira ove stavove kao nihilističke i destruktivne, tvrdeći da sprečavaju čovječanstvo da ostvari svoj puni potencijal.

Birokracija i centralizirano planiranje dodatno koče razvoj. Institucije koje su nekada bile izvor inovacija postaju tromi sustavi, više zainteresirani za vlastiti opstanak nego za stvaranje novih prilika. Takvi sustavi koriste strah i kontrolu govora kako bi očuvali svoju moć, istovremeno gušeći kreativnost i ambiciju.

Andreessen ističe da je potrebno odbaciti univerzalni temeljni dohodak kao dugoročno rješenje, jer on ne rješava temeljne probleme stagnacije. Umjesto toga, tehnologija može stvoriti nove, smislenije poslove koji će unaprijediti ljudske živote i osigurati održiv rast.

Pozitivna vizija budućnosti kroz tehnologiju
Tehnološki optimizam nudi alternativu pesimizmu, pružajući viziju svijeta obilja i slobode. Umjetna inteligencija zauzima centralno mjesto u ovoj viziji kao alat koji povećava ljudske mogućnosti, omogućuje produktivnost i rješava globalne izazove. Andreessen ističe da će kombinacija inteligencije i energije, potpomognuta tehnologijom, omogućiti zadovoljavanje ljudskih potreba uz minimalne troškove.

David Deutsch, jedan od ključnih mislilaca ove filozofije, tvrdi da je budućnost otvorena i da je na nama da je oblikujemo. Tehnološki optimizam oslobađa ljudsku kreativnost, omogućujući ljudima da biraju vlastite puteve i sudjeluju u stvaranju bolje budućnosti. Tehnološki napredak nije samo ekonomski ili tehnički pothvat; on je filozofska ideja koja potiče ljudski procvat i stvaranje boljeg društva.

Vrijeme je za izgradnju
Tehnološki optimizam nije samo intelektualna teorija, već i poziv na akciju. Njegova suština je u preuzimanju odgovornosti za izgradnju boljeg svijeta. Andreessen i drugi mislioci ovog pokreta potiču zajednicu da odbaci pesimizam i strah te da hrabro prigrli budućnost. Vizija tehnološkog optimizma nadilazi političke podjele i razlike. Ona naglašava važnost suradnje, dijeljenja znanja i ulaganja u zajednički cilj. Materijalno obilje stvoreno tehnologijom oslobađa ljude od egzistencijalnih ograničenja, omogućujući im da sami odlučuju kako žele živjeti.

Na kraju, tehnološki optimisti vjeruju da je budućnost otvorena knjiga, a naša je zadaća ispuniti je vizijom, hrabrošću i djelovanjem. Vrijeme je za izgradnju – za nas, naše zajednice i generacije koje dolaze.

Na kraju…
Bio on uglavnom tehnoutopija ili banalno naklapanje, Andreessonov manifest je barem tekst o kojem možemo razgovarati. Pitanje je u kojoj je to mjeri moguće činiti s Muskom.

Za Trumpa sam sasvim siguran da nije: MAGA locuta, causa finita. (Parafraza: Rim je progovorio, slučaj je završio, op. ur.)