Uzavrele su društvene mreže, ali i mediji nakon nedavnog poziva za bojkot trgovina 24. siječnja u cijeloj Hrvatskoj. Hoće li doista Hrvati ovog petka jurnuti u osvetu naspram trgovaca i bojkotirati šoping?

Koji im je inače omiljena zabava jer, unatoč dramatičnim poskupljenjima iz mjeseca u mjesec obaramo rekorde u potrošnji, ne samo po ukupnom iznosu eura već i u broju fiskaliziranih računa.

Ako je slušati neke udruge, koje se predstavljaju kao zaštitnici potrošača, ali i neke umirovljeničke stranke ostat ćemo doma u petak, dok će se trgovci u opustjelim prostorima nervozno češkati iza uha i pozorno motriti ulaze…

Ovaj i ovakav poziv na bojkot, skromno ocjenjujem – zapravo je pucanj u prazno. Trgovci definitivno niti su jedini niti su ključni krivci za ovo ludilo s cijenama unatrag godinu i nešto dana. Dio tereta svakako nose na plećima, no manji nego što ih se proteklih dana gotovo histerično etiketira.

Jednako kao i trgovci, možda čak i malo više, krivci za drastičan cjenovni udar na naše lisnice i kućne proračune svakako su i proizvođači i distributeri. I najvećem neznalcu trebalo bi biti jasno da trgovac pojedini proizvod nabavljen, primjerice za dva eura, ne može staviti na policu i prodavati ga ni za taj iznos niti jeftinije.

Nade naivnih
Upravo stoga bojkot trgovaca, ne samo ovaj petak, nego pogotovo nekakav višednevni kojeg zazivaju s nekih adresa, ne može i neće donijeti priželjkivano rezanje cijena. Pogotovo ne izraženije kakvom se mnogi naivci nadaju. Jedini model koji može uroditi plodom jeste bojkot pojedinih proizvoda. Onih koji su posljednjih godinu-dvije (posebno nakon uvođenja eura) obarali rekorde u skoku cijena, češće i više nego je to uspijevalo Blanki Vlašić u njezinim najboljim razdobljima.

Na policama imamo prilično šaroliku ponudu. Pakiranje maslaca od 250 grama po 3,99 ali i po 2,25 eura. Deklaracije otkrivaju da svi imaju po 82 posto mliječne masnoće. Ili, istovjetna gramaža čajnih kolutića ima raspon cijena od 2,45 do 4,25 eura. Slične situacije su na gotovo svim (ne)prehrambenim artiklima. Mesnim proizvodima i prerađevinama, tjestenini, riži, kruhu i pecivima, higijenskim artiklima…

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Zaključno, ponuđen nam je izbor vrste bojkota. Ako na policama, iz tjedna u tjedan, kontinuirano ostavljamo proizvode koji su bezobrazno poskupjeli onaj tko je odredio takve skokove cijena nakon mjesec-dva razmislit će je li donio dugoročno dobru i održivu poslovnu odluku.

Različito poslovanje
Na listi pet najvećih trgovaca neto dobit u 2023. naspram godine prije najviše je rasla Plodinama, čak 59 posto, na 52,2 milijuna eura. Najveću dobit imao je zapravo Lidl 56,6 milijuna, uz godišnji rast od devet posto.

Dobit Kauflanda rasla je 37 posto na 12 milijuna dok je dobit Konzuma bila veća tek za 4,2 posto, iznosila je 18,4 milijuna eura. Spar je pak nakon minusa u 2022. za 2023. iskazao dobit od 0,78 milijuna eura. U istom razdoblju Vindija je povećala dobit osam puta, na 20,7 milijuna eura.

Podravka je pak u godinu dana udvostručila dobit, iznosila je 47,4 milijuna. Dukat je zabilježio skok dobiti od 34,7 posto, na 16,7 milijuna eura. Po 20 posto ostvarili su rast dobiti Atlantic i Orbico, prvi je imao 31,2 milijuna, drugi 25,3 milijuna eura. Jedino kod MI Pivac dobit je u promatranom razdoblju pala za 18 posto, na devet milijuna eura.