Geopolitički rivaliteti, savezi i aspiracije mijenjaju globalnu ekonomiju i nastavit će to činiti u godinama pred nama, što će ubrzati i američko uvođenje uvoznih carina na strane proizvode i usluge, koje je već prvi dan nakon inauguracije najavio novi predsjednik SAD-a, Donald Trump.

Ipak, ne dogodi li se sveobuhvatno uvođenje carina, globalna trgovina roba nastavit će rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,9 posto tijekom sljedećih osam godina, ali će se trgovinski pravci mijenjati u skladu sa smanjenjem američkog uvoza iz Kine i snaženjem kineskih trgovinskih veza s globalnim jugom koji nastoji učvrstiti svoju ulogu na globalnoj trgovinskoj karti.

Podsjetimo, globalni jug odnosi se na 133 zemlje članice unutar Grupe 77 u Ujedinjenim narodima, time isključujući Kinu.

“Globalna trgovinska razmjena mogla bi do 2033. godine dosegnuti 29 milijardi dolara, ali do tada bi se glavni trgovinski pravci mogli izmijeniti iznimno brzo”, ocijenio je direktor i partner u BCG-u Aparna Bhatadwaj, lider za teme globalnih kompetitivnih prednosti: “Trgovinski pravci već su se počeli odmicati od uobičajenih ruta, a američko uvođenje carina to će samo ubrzati. Za svaku tvrtku globalnog dosega bit će iznimno važno da svlada ovu novu dinamiku odnosa”.

Nalazi Centra za geopolitiku Boston Consulting Groupa, objavljeni u izvješću “Velike sile, geopolitika i budućnost trgovinske razmjene” detaljno se bave regijama i sektorima koje će najviše pogoditi američko uvođenje carina.

Naime, BCG je izradio model izravnog utjecaja 60/25/20 scenarija (60 posto na uvoz kineske robe, 25 na robe iz Kanade i Meksika, 20 na uvoz iz drugih zemalja). Procjenjuju kako će te carine uvoz u SAD poskupiti za dodatnih 640 milijardi dolara iz deset najvećih uvoznika u SAD u odnosu na 2023. godinu, ne pronađe li SAD alternativne izvore ili dobavljače.

U smislu kategorija proizvoda koje SAD uvozi, najveći će utjecaj biti na uvoz autodijelova i cijelih automobila, što će najviše utjecati na trgovinsku razmjenu s EU, Meksikom i Japanom. Carine na potrošačku elektroniku, električne strojeve i modu i modne dodatne najviše će pogoditi Kinu. BCG procjenjuje da bi carinska stopa od 60 posto mogla trošak uvoza iz Kine u SAD mogla povećati za dodatnih 61 milijardu dolara.

Uspon trgovinskog protekcionizma

“Pred hrvatskim kompanijama koje imaju regionalni i globalni doseg je izazov izgradnje organizacijskih kapaciteta koji će im omogućiti da promišljaju o različitim scenarijima poslovanja na koje utječu geopolitički odnosi, jer oni postaju sve složeniji i imat će sve veći utjecaj.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Sudeći prema najnovijim najavama iz Sjedinjenih Američkih Država, izgledno je kako ćemo tijekom sljedećih nekoliko godina svjedočiti sve većem usponu trgovinskog protekcionizma, jer je izgledno kako će na američko uvođenje carina reagirati i druge zemlje i trgovinski blokovi.

U takvom scenariju, kako hrvatske kompanije izvoze prvenstveno u druge zemlje članice EU, najvažnije će biti osluškivati kako će se za novi međunarodni trgovinski režim pripremati sama EU, jer mnoge hrvatske tvrtke proizvode robe koje su inputi u proizvodnim procesima visoke dodane vrijednosti u članicama EU. Dobar primjer za to su primjerice autoindustrija i proizvodnja strojeva.

Izgledno je kako će sama EU tražiti načina kako povećati vlastitu konkurentnost, od mogućeg pojednostavljenja sustava potpora do bržeg dolaska novca za razvoj novih proizvoda, u čemu će i hrvatske kompanije imati priliku unaprijediti svoje tehnološke i proizvodne procese.

Nadalje, već smo se tijekom COVID krize upoznali s pojmom “glokalizacije”, odnosno pristupom u kojem je važno osigurati što kraće nabavne lance, koji bi trebali naše proizvođače zaštititi od neizvjesnosti isporuka proizvodnih inputa. Hrvatske tvrtke koje su te procese već započele trebale bi ih intenzivirati, a one koje kaskaju, trebale bi s njima započeti”, istaknula je Melanie Seier Larsen, hrvatska partnerica i direktorica u Boston Consulting Group.

Izvještaj otkriva i sljedeće:

● Sjeverna Amerika učvršćuje se kao otporan trgovinski blok, ali carine i USMCA sporazum (SAD, Meksiko i Kanada) mogli bi oblikovati budućnost:

o Trgovinski odnosi između SAD-a, Meksika i Kanade, potpomognuti godinama povratka proizvodnje, seljenja proizvodnje u susjedstvo i prijateljske zemlje, usmjereni na smanjenje ovisnosti o uvozu iz Kine, mogli bi doprinijeti rastu ekonomija zemalja Sjeverne Amerike.

o Bude li moguće izbjeći američke carine na uvod roba iz Meksika, BCG očekuje da će trgovinska razmjena između te dvoje zemlje porasti na 315 milijardi dolara do 2033. godine, što predstavlja godišnju stopu rasta od 4 posto, dok bi trgovinska razmjena između Kanade i SAD-a mogla narasti za 147 milijardi dolara, jer kompanije nastavljaju svoje nabavne lance premještati unutar te regije.

● Kina se preusmjerava na Globalni jug:

o Kineska trgovinska razmjena sa Sjedinjenim državama i Europskom unijom usporava, ali snažno raste s ostatkom svijeta. BCG predviđa da će se trgovinska razmjena Kine sa zapadom smanjiti za 221 milijardu dolara do 2033., što znači godišnju stopu pada od 1,2 posto.

o Predviđeno smanjenje trgovinske razmjene između SAD-a i Kine od 159 milijardi dolara moglo bi biti daleko veće poveća li SAD značajno carine na uvoz iz Kine. U najekstremnijem scenariju, trgovinska razmjena između SAD-a i Kine mogla bi se smanjiti čak za jednu četvrtinu, a trošak uvoza iz

Kine mogao bi porasti za čak 200 milijardi dolara ne pronađu li se alternativni dobavljači uz nepromijenjenu stopu razmjene.

o BCG-ova analiza predviđa pak da će trgovinska razmjena Kine s Globalnim jugom skočiti za golemih 1,25 bilijuna dolara, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 5,9 posto do 2033. godine. Ta će promjena trgovinskih tokova Kini pak omogućiti da, u skladu sa svojom geopolitičkom agendom, smanji svoju ovisnost o trgovinskoj razmjeni sa zapadom i pojača svoju prisutnost na rastućim tržištima.

o Ocjenjuje se kako će kineska ukupna trgovinska razmjena tijekom sljedećih deset godina rasti po stopi od 2,7 posto godišnje, osjetno niže od njihove sadašnje projicirane stope rasta od 3,8 posto, te još niže od prosječne godišnje stope rasta od četiri posto kakvu je Kina imala od 2017. do 2022. godine.

● Globalni jug postaje snažniji.

o Rastuća trgovinska moć zemalja globalnog juga je intrigantna, ali se malo spominje. Riječ je o grupaciji čak 133 zemlje u razvoju koje predstavljaju 18 posto globalnog BDP-a, ali čak 62 posto svjetske populacije. BCG očekuje kako će se na globalnom jugu tijekom sljedećih deset godina dogoditi više značajnih promjena.

o Iako će trgovinska razmjena s Kinom nastaviti rasti po robusnim stopama, stopa će ipak usporiti na 5,9 posto rasta godišnje, dok je tijekom proteklih pet godina rasla po stopi od 7,5 posto, a što je posljedica i zrelijih proizvodnih procesa u tim zemljama.

o Unutar zemalja globalnog juga, trgovinska će razmjena rasti za dodatnih 673 milijardi dolara tijekom sljedećih deset godina, što predstavlja godišnju stopu rasta od 3,8 posto, ubrzanje za cijeli postotni bod u odnosu na period od 2017. do 2022. Porast će i trgovina između globalnog juga i sjevera, po stopi od 3,7 posto godišnje, te bi do 2033. godine mogla doseći 1,67 bilijuna dolara.

● Fokus EU na konkurentnost:

o Geopolitičke tenzije, zabrinutost za sigurnost dobave energije i promjene regulatornog okvira natjerale su EU da reevaluira svoje tradicionalne trgovinske odnose. Tako se očekuje da bi bilateralna trgovina s Kinom tijekom sljedećih desetak godina mogla stagnirati, a tako će biti i s

trgovinskom razmjenom s Rusijom, koja bi do 2033. mogla pasti za cca. 106 milijardi dolara.

o BCG očekuje kako bi trgovinska razmjena EU s njezinim partnerima mogla rasti po stopi od dva posto godišnje do 2033. Godišnja bi trgovina sa SAD-om do 2033. godine mogla doseći 303 milijardi dolara, prije svega zbog europskog uvoza američkog LNG plina, te zbog povećane razmjene s Indijom i Afrikom. Kompanije bi trebale kontinuirano pratiti europske inicijative za dizanje vlastite konkurentnosti u ključnim sektorima.

● Zemlje ASEAN-a su pobjednice transformacije trgovinskih tokova.

o Regija ASEAN (Brunej, Indonezija, Kambodža, Laos, Malezija, Mjanmar, Filipini, Singapur, Tajland, Vijetnam) je bila jedna od najvećih pobjednika promjena u relokaciji proizvodnih kapaciteta zahvaljujući geopolitičkim napetostima, posebno između SAD-a i Kine. Očekuje se kako će trgovinska razmjena zemalja ASEAN-a rasti po stopi od 3,7 posto u sljedećem desetljeću zbog poboljšanja proizvodnje regije i njenog sve snažnijeg udjela u industrijskim lancima vrijednosti.

o Dok se predviđa da će trgovinsko poslovanje zemalja ASEAN-a i EU-a te SAD-a biti umjereno, očekivano je kako će trgovinski odnosi s Kinom nastaviti rasti po stopi od 5,6 posto godišnje te bi do 2033. mogla doseći 558 milijardi dolara.

● Indija postaje se jača trgovinska sila.

o Svojom težnjom za dobrim odnosima s velikim tržištima svijeta, Indija se ističe kao još jedna velika trgovinska sila Globalnog juga. Očekuje se kako bi godišnja stopa rasta Indije mogla iznositi 6,4 posto rasta godišnje do 2033., odnosno 1,8 bilijuna godišnje, što je otprilike u skladu s njihovim visokim rastom BDP-a. Popularnost Indije kao baze za proizvodnju tvrtkama koje traže diverzifikaciju lanaca opskrbe koncentriranih u Kini, visoki poticaji vlade za proizvodnju, ogromna i jeftina radna snaga i infrastruktura koja se brzo poboljšava su samo od nekih razloga koji čine Indiju sve jačom trgovinskom silom.

“Za čelnike poduzeća nikada nije bilo važnije biti korak ispred,” izjavio je Marc Gilbert, direktor i seniorski partner Boston Consulting Groupa i globalni lider Centra za geopolitiku BCG-a. “Nastavak razvoja agilnih lanaca opskrbe i, najvažnije, osiguranje da imaju sposobnost osjetiti i reagirati na geopolitičke promjene će biti potrebne vještine kako bi se upravljalo u ovoj novoj realnosti koja se brzo mijenja.”