“Prije nego je donesen paket reformskih mjera za olakšanje i pomoć blokiranima 2017. godine bilo je 320.000 blokiranih. Vjerujemo da će se trend pada nastaviti na godišnjoj razini od 5 posto, osim ako se ne dogode neočekivani događaji na gospodarskoj razini”, navela je Ilak. No, dodala je i da je iznos duga nešto porastao, iako kontinuirano pada broj ovršenih. Najveći dug potrošača je prema financijskim institucijama, no to nisu veliki iznosi poput stambenih kredita, već je riječ o nizu manjih dugova.

“To su manji potrošački krediti, dugovi po minusima ili karticama. Statistički gledano, najveći broj dugova ide prema središnjoj državi, ali pri tom ne mislimo na poreze jer su potrošači rijetko dužni za poreze. U to su uključene razne prekršajne kazne, poput onih prometnih, kazne iz raznih sudskih pristojbi, iz kaznenih postupaka te tražbina koje se odnose prema državi. Tražbine teleoperatera prema dužnicima su najčešće, ali nisu značajne jer su to uglavnom manji dugovi”, navodi Ilak.

Među ostalim, kazala je i da kad se gleda ukupan broj blokiranih građana, njih 64 posto posto su muškarci, a 36 posto žene. Po pitanju ukupnog iznosa duga, muškarci su više dužni, s udjelom od 71 posto u ukupnome dugu, a žene 29 posto.

Navela je i da postoji jedna županija u Hrvatskoj u kojoj su žene više dužne, i to Primorsko-goranska, gdje su žene dužne 59 posto, a muškarci 41 posto od ukupnog broja.

Savjetovalište za dugovanja

“Fina je početkom ovog mjeseca dobila obavijest da smo dobili europski projekt o uspostavi savjetovališta za dugovanja i ove godine ćemo raditi na tome. Problem prezaduženosti nije problem samo u Hrvatskoj, već i u drugim zemljama EU. Ministarstvo financija predvidjelo je za drugi kvartal ove godine donošenje novog zakona o potrošačkom kreditiranju u koji bi se implementirala nova direktiva o savjetovalištima o dugovanjima. Cijela regulativa ide u smjeru individualiziranog pristupa pomoći kako bi ta pomoć bila efektna i doista pomogla građanima”, istaknula je Vinka Ilak.