“Sve glavne stranke očigledno žele izbjeći potencijalno opterećenje umirovljenika i umjesto toga prebacuju teret na sadašnje i buduće uplatitelje doprinosa”, navode iz IFO-a.

Prijedlozi glavnih stranaka su označeni kao nedovoljni, budući da navodno ne reagiraju adekvatno na starenje stanovništva u Njemačkoj i smatra se da ne zadiru u srž problema.

Autori studije smatraju da je rešenje prilagođavanje starosne granice za odlazak u mirovinu očekivanom životnom vijeku.

Ovaj potez bi prema njihovom mišljenju omogućio da se demografska neravnoteža među umirovljenicima i osobama koje uplaćuju u fond zadrži na manje – više stabilnoj razini.

Pored toga, autori preporučuju da se ubuduće mirovine prilagođavaju samo tako da odražavaju inflaciju, a ne stopu rasta neto zarada.

Njemačka je u 2023. za starosne mirovine izdvajala 429 milijardi eura, što predstavlja oko 10 posto bruto domaćeg proizvoda ove zemlje.

Očekuje se da će se rashodi sustava obaveznog mirovinskog osiguranja do 2038. povećati za više od 75 posto, a prihodi samo za 50 posto, dodaje se u izvještaju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost