U četiri godine cijena vina iz podruma lokalnih vinara porasla čak 52 posto, pokazuju brojke Eurostata.
Hrvatska je prva u Europi po rastu cijena vina koje je u četiri godine poskupjelo za čak 52 posto, pokazuju podaci Eurostata. I taj trend se nastavlja. Na Cipru je vino poskupjelo 48 posto, a u Mađarskoj 45 posto.
Loša je vijest što je šira regija prostor u kojem je vino poskupjelo najviše, pa se na listi tako našle i Slovenija te Rumunjska gdje je vino poskupjelo 32 posto u posljednje četiri godine.
Hrvatska je prva u Europi po rastu cijena vina koje je u četiri godine poskupjelo za čak 52 posto, pokazuju podaci Eurostata. I taj trend se nastavlja. Na Cipru je vino poskupjelo 48 posto, a u Mađarskoj 45 posto.
Loša je vijest što je šira regija prostor u kojem je vino poskupjelo najviše, pa se na listi tako našle i Slovenija te Rumunjska gdje je vino poskupjelo 32 posto u posljednje četiri godine.
Posebno zabrinjava to što je u Hrvatskoj vino poskupjelo čak sedam i pol puta više u odnosu na prosjek Europske unije gdje je to piće u razdoblju između 2020. i 2024. poskupjelo sedam posto.
Izvjestan rast cijena
Za 2024. godinu podataka još nema, ali podaci Financijske agencije govore da su 2023. hrvatski vinari imali jako dobru godinu. Poduzetnici u djelatnosti proizvodnje vina prošle su godine ostvarili neto dobit od 5,7 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 141,6 posto, pokazuje analiza koju je objavila Fina.
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa u 2023. godini poslovalo je 275 poduzetnika koji su imali 1542 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 1,9 posto.
Ti su poduzetnici lani ostvarili 141,9 milijuna eura ukupnih prihoda, što je rast od 12,9 posto u odnosu na godinu prije, a porasli su im i ukupni rashodi, za 9,9 posto, na 134,4 milijuna eura. Inače, i ova bi godina mogla biti vrlo izazovna godina za vinare, a daljnji rast cijena je izvjestan.
Naime, Međunarodna organizacija za lozu i vino (OIV) procjenjuje da će svjetska proizvodnja vina ove godine pasti na najnižu razinu od 1961. Kod 29 najvećih proizvođača vina, koji zajedno čine 85 posto svjetske proizvodnje, očekuje se pad od 227 do 235 milijuna hektolitara.
Ekstremno vrijeme
Očekuje se da će proizvodnja vina biti dva posto manja nego 2023. i 13 posto manja od prosjeka u posljednjih deset godina, prenijela je francuska novinska agencija AFP. “Kao i 2023., ekstremni ili netipični vremenski događaji imaju ključni utjecaj na globalnu proizvodnju, s ranim mrazevima, obilnim oborinama i dugotrajnom sušom koji dramatično utječu na produktivnost vinograda”, napisala je organizacija.
Očekuje se da će se proizvodnja u Francuskoj, najvećem proizvođaču vina u 2023., ove godine smanjiti za 23 posto. U međuvremenu će se proizvodnja u Italiji donekle oporaviti i tako će zemlja vratiti prvo mjesto na ljestvici najvećih proizvođača vina ispred Francuske.
Prema OIV-u, samo manji dio zemalja ove godine može očekivati prosječnu ili iznadprosječnu proizvodnju zbog povoljnijih vremenskih prilika. To su posebice SAD i nekoliko istočnoeuropskih zemalja, uključujući Mađarsku, Gruziju i Moldaviju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu