Hrvatski državljani će od 1. siječnja 2025. moći bez restrikcija živjeti i raditi u Švicarskoj. Nakon dvije godine, koliko je trajalo razdoblje kad je Švicarska kvotama ograničavala broj Hrvata na njezinu području, ponovno stupa na snagu puna sloboda kretanja. Odluku da se ukinu kvote, odnosno mjere kojima se propisuje ograničenje broja dolaska i radnih dozvola, donijelo je švicarsko Federalno vijeće, nakon čega je promijenjena odredba koja regulira to područje. Švicarska, zapravo, nije imala izbora – prijašnjih godina koristila je tzv. sigurnosnu kočnicu koju predviđa sporazum Švicarske s EU, ali taj sporazum stipulira da se ona može koristiti samo dvije godine zaredom, piše Večernji list.

Teoretski, ako broj useljenika ponovno bude prevelik, Švicarska bi mogla reaktivirati klauzulu sigurnosne kočnice ponovno 2026., i to samo na godinu dana. Nakon toga definitivno prestaje važiti prijelazno razdoblje od 10 godina u sporazumu o slobodnom kretanju osoba između Švicarske i EU koje dopušta taj potez. Nakon toga će hrvatski državljani konačno moći uživati ​​punu slobodu kretanja, kao što je to slučaj s državljanima drugih zemalja EU. Švicarska je krajem 2021. ograničila dolazaka hrvatskih radnika u 2022. nakon što je njihov broj nakon liberalizacije tržišta rada bio, smatraju, prevelik. Isto tako, krajem prošle godine, s istom argumentacijom, produljila je ograničenje. Svake su se godine maksimalne kvote brzo popunile.

Hrvatski radnici tako su bili podložni kvotama: za ovu, 2024. godinu, propisano je da će se izdati najviše 1204 B dozvole (za rad dulji od godine dana) i 1053 dozvole L kategorije (rad do godinu dana), i to po kvartalnoj distribuciji. L i B dozvole izdavale su se prema načelu “tko se prvi prijavi”. Kada se dosegnulo ograničenje, tražena dozvola nije se mogla izdati do sljedećeg oslobađanja kvote. Hrvatski radnici mogli su početi raditi tek nakon što dobiju potrebna ovlaštenja. Lanjska je odluka donesena nakon što su utvrdili da je krajem listopada 2022. iscrpljena cjelokupna godišnja kvota za dozvole B i 76 posto L kategorije. Ove je godine kvota također iscrpljena puno prije završetka godine.

Iznimke kod izdavanja dozvole iz kategorije L bile su dozvole za rad na četiri mjeseca, koje su se izdavale bez ograničenja. Nadalje, hrvatski državljani sa studentskom dozvolom mogli su usporedno sa studijem raditi najviše 15 sati tjedno (ili s punim radnim vremenom tijekom pauze između semestara). Isto je vrijedilo i za hrvatske državljane koji su primljeni u neku švicarsku visokoškolsku ustanovu kao doktorandi ili postdoktorandi, a koji su zaposleni više od 15 sati tjedno. Švicarska je nakon ulaska Hrvatske u EU i prijelaznog razdoblja potpuno liberalizirala tržište rada, ali je 2022. prvi put uvela ovakvu sigurnosnu klauzulu, što je naišlo na neodobravanje hrvatskih vlasti jer Hrvati pri zapošljavanju trebaju biti ravnopravni s ostalim državljanima EU/EFTA-e i jer su smatrali da pritisak na tržište rada nije takav da bi opravdao aktivaciju zaštitne klauzule.

EU i Švicarska 1999. su potpisali sporazum o slobodnom kretanju osoba (AFPM). Kad se Hrvatska pridružila EU, proširenje sporazuma na Hrvatsku dogovoreno je u Protokolu III. AFMP je proširen na Hrvatsku 2017., no u njega je ugrađena i zaštitna klauzula kojom se Švicarskoj dopušta jednostrano ponovno uvođenje kvota za hrvatske radnike u slučaju velikog porasta useljavanja, na razdoblje od deset godina od stupanja na snagu Protokola III., odnosno do 31. prosinca 2026.