Slobodne zone u Srbiji prošle su godine zabilježile najbolje poslovne rezultate od svog osnivanja, piše mjesečnik Biznis i financije. Ulaganja u slobodne zone dosegnula su rekordnih 980,7 milijuna eura, a strana ulaganja u slobodne zone činila su više od petine ukupnih stranih ulaganja u Srbiji, prenosi magazin Biznis i finansije.

Pirot na vrhu

Tvrtke koje posluju u 15 slobodnih zona ostvarile su suficit u vanjskotrgovinskom poslovanju u iznosu od 926,5 milijuna eura, što je povećanje od preko 48 posto u odnosu na 2022. godinu. Slobodna zona “Pirot” imala je najveći suficit.

U slobodnim zonama poslovale su 254 tvrtke, od čega 204 domaće i 50 stranih. Proizvodnjom se bavi 44 posto tvrtki, dok su preostale tvrtke iz uslužnih djelatnosti. Tvrtke u slobodnim zonama prošle su godine povećale ukupni promet u odnosu na 2022. za preko 22 posto, na 7,71 milijardu eura, pri čemu su tri poslovne zone prvi put premašile milijardu eura ukupnog prometa.

U odnosu na prve godine rada slobodnih zona u Srbiji, sada je primetno da se regionalne razlike postepeno smanjuju. U prošloj godini šest slobodnih zona u Beogradu, Subotici, Novom Sadu, Šapcu, Pirotu i Užicu gotovo je podjednako sudjelovalo u ukupnom prometu najuspješnijih slobodnih zona.

Najslabiji rezultat zabilježila je “FAS Slobodna zona” Kragujevac s prometom od 142,8 milijuna eura, što je pad od gotovo 57 posto u odnosu na 2022. godinu. U 2013. godini ova slobodna zona činila je gotovo 66 posto ukupnog prometa slobodnih zona u Srbiji, dok je u 2023. njeno učešće u prometu iznosilo manje od dva posto. Promet je značajno porastao u čak 11 poslovnih zona, zahvaljujući tome što su tvrtke koje u njima posluju povećale investicije, pokrenule novu proizvodnju i proširile postojeće proizvodne kapacitete. U slobodne zone u Srbiji prošle godine najviše su ulagale tvrtke iz Kine i Japana, više od 57 posto ukupnih ulaganja. Deset kompanija iz Kine uložilo je u slobodne zone širom Srbije ukupno 506,7 miliona evra, gotovo 22 odsto više nego 2022.

Najveća prošlogodišnja investicija u iznosu od 357,7 milijuna eura realizirana je u Slobodnoj zoni “Zrenjanin”, a riječ je o tvornici kineske tvrtke Linglong za proizvodnju automobilskih guma.

Značajno je da su njemačke tvrtke koje posluju u slobodnim zonama u Srbiji također značajno povećale ulaganja. Dosegli su 290,7 milijuna eura, što je 2,5 puta više u odnosu na 2022. godinu. Uz rast investicija, porastao je i broj zaposlenih u slobodnim zonama za nešto više od dva posto, na 46.105 radnika. Tako sedam slobodnih zona zapošljava više od 4000 radnika, od kojih pet više od 5000, dok dvije slobodne zone zapošljavaju preko 6000 radnika.

Lani je u slobodnim zonama otvoreno pet novih tvornica, pa je u proizvodnji bilo angažirano 112 tvrtki iz 21 zemlje, s tri kontinenta. Najviše proizvođača dolazi iz Njemačke (24), zatim iz Srbije (23) i Italije (19). Gotovo dvije petine proizvođača posluje u Šumadiji i zapadnoj Srbiji, dok je 11 kineskih proizvodnih tvrtki raspoređeno u slobodnim zonama od sjevera do juga zemlje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Proizvodnja raste

Vrijednost proizvodnje u slobodnim zonama u 2023. dosegnula je povijesni maksimum i iznosila je 3,88 milijardi eura. To je rast od preko 22 posto u odnosu na 2022. godinu, a više od 95 posto proizvodnje je izvezeno. Najveći proizvođači uglavnom pripadaju sektoru automobilske industrije.

U slobodnim zonama posluju i neke od najvećih multinacionalnih kompanija koje se nalaze na listi najuspješnijih izvoznika u Srbiji. Tako su među deset najvećih izvoznika u 2023. korisnici slobodnih zona, njemačka kompanija “ZF”, koja posluje u Slobodnoj zoni “Beograd”, kao i “Tigar Tyres”, koji pripada francuskoj “Michellin grupi”. i radi u okviru Slobodne zone “Pirot”