Mauro Giorgio Marrano, senior CEE ekonomist u UniCreditu u svojoj je prezenzaciji ekonomskih predviđanja za 2025. godinu za Hrvatsku i srednjoistočnu Europu (SIE) naglasio da će na našu i ekonomiju regije utjecati nekoliko vanjskih faktora, posebice usporavanje ekonomije u SAD-u i Kini, ali i predviđeni oporavak eurozone.

Marrano navodi da inflacija u zemljama eurozone više ne predstavlja toliko velik problem kao ranije, i trenutačno se kreće oko 2%, a istaknuti ekonomist očekuje i da će na sličnom postotku ostati i u 2025. godini.

Ipak, niske kamatne stope predstavljaju izazov za tržište jer je potrebno stimulirati gospodarski rast. Kad je u pitanju rast BDP-a, Marrano napominje da se u većini SIE zemalja očekuje blago viši rast nego ove godine, a Hrvatsku ističe kao jednu od vodećih po stopi rasta, s očekivanim smanjenjem javnog duga u postotku BDP-a.

Utjecaj rasta plaća
“Rast je dominantno potaknut potrošnjom i investicijama. Očekujemo da će rast u 2025. godini biti vođen domaćom potražnjom. Ono što nedostaje su izvozi, a razlog tome je slabost glavnih trgovinskih partnera, posebno u Njemačkoj”, rekao je ekonomist o Hrvatskoj.

Posebno treba istaknuti izazove koji su zahvatili njemački sektor proizvodnje, osobito automobilsku industriju u kojoj su prisutni ciklički i strukturni problemi. Iako se za Njemačku očekuje poboljšanje u 2025., to poboljšanje neće biti vođeno izvozom.

“Povećanje plaća zasigurno je jedan od glavnih pokretača potrošnje u regiji. Vidimo vrlo snažan rast u 2024. godini, koji će i dalje biti pozitivan, iako će rast u 2025. biti nešto niži. To nije samo zbog plaća, već i zbog rasta u sektoru usluga”, izjavio je Marrano.

Izbori ključni rizik
U sektoru usluga također se bilježi pozitivan trend, koji pridonosi ukupnom gospodarskom rastu. Drugi ključni pokretač rasta je ulaganje, pri čemu čak 10 posto poduzeća izvještava o nedostatku opreme.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Drugi pokretač su investicije. Što se tiče privatnih ulaganja, trebat će malo vremena. Ako pitate tvrtke osjećaju li potrebu za ulaganjem u novu opremu, samo će nekolicina njih to prijaviti. U poslovnoj anketi Europske komisije, koja je pitala tvrtke imaju li problema s nedostatkom opreme, samo je 10% zemalja prijavilo takav nedostatak.

Ipak, smatramo da će investicije rasti, posebno ako uzmemo u obzir značajan nedostatka vještina koji postoji u regiji u svim zemljama, uključujući Hrvatsku. U tom smislu, lokalno zainteresirano okruženje s podrškom će biti ključno”, kazao je ekonomist koji očekuje i porast fondova EU sljedeće godine.

“To će pozitivno utjecati na sektor građevinarstva”, smatra Marrano. Ipak, ekonomist upozorava kako bi podrška vladi u našoj zemlji i čitavoj regiji vjerojatno mogla biti ograničena, jer većina zemalja bilježi visoke deficite.

Inflacija će se kretati između tri i četiri posto u većini zemalja, a niža inflacija također znači niže kamatne stope. U eurozoni je vidljiv trend pada kamatnih stopa, što stvara povoljno okruženje za ulaganja. “Ključni rizik su rezultati predsjedničkih izbora u SAD-u, koji bi mogli utjecati na globalnu političku i ekonomsku stabilnost”, zaključio je Marrano.