Nakon što smo 2023. godinu završili s rekordnim vanjskotrgovinskim deficitom u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 1,9 milijardi eura, negativni trendovi se nastavljaju i u ovoj godini.

Izvoz u šest mjeseci 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023. godine bilježi pad od 4,2%, a uvoz je porastao za 8,2%. Deficit je povećan za 32,4% i iznosi čak 1,2 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom je 59%, što je smanjenje u odnosu na prošlogodišnju razinu od 66%.

U razdoblju siječanj – lipanj 2024. ostvarili smo suficit samo u razmjeni žitarica i ribe. Nažalost, u svim ostalim kategorijama ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa, mliječnih proizvoda i jaja, voća, hrane za životinje, povrća te proizvoda na bazi žitarica.

“S obzirom na nedostane količine za namirenje potreba industrije, domaćeg stanovništva i turizma, bilježimo prekomjeran uvoz mesa, mlijeka, voća i povrća. U ovom trenutku ne naziru se zaokreti u poljoprivrednoj politici, što znači da ćemo i u budućnosti kao posljedicu loše proizvodne strukture najveće deficite u vanjskotrgovinskoj razmjeni imati kod visokodohodovnih kultura i poljoprivrednih proizvoda s najvećom dodanom vrijednosti”, komentira Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Najviše nedostaje mlijeka
Hrvatsko stočarstvo bilježi kontinuirani pad broja stoke, uz iznimku peradi. U desetogodišnjem razdoblju broj goveda smanjio se za 6,1%, od čega krava za 27,6%, svinja za 23,2% i ovaca za 11%. Broj peradi povećao se za 15,4%. Uz pad broja krava smanjila se i proizvodnja mlijeka za 34,7%, dok se proizvodnja jaja povećala za 6,1%.

Prirast goveda manji je za 4,5%, svinja veći za 8,1%, ovaca manji za 6%, a peradi veći za 38,6%. Nismo samodostatni u proizvodnji mesa, mlijeka i jaja. U mesu peradi samodostatnost je 87%, goveđem mesu 67%, a svinjskom mesu 57%. Samodostatnost kod mlijeka tek je 53%, a jaja 80%.

Postoji veliki raskorak između nominalne vrijednosti proizvodnje i njenog volumena zbog snažne fluktuacije cijena u poljoprivredi. Indeks fizičkog obujma poljoprivredne proizvodnje DZS-a govori o padu volumena proizvodnje u stočarstvu od 16,3% u 2023. u odnosu na 2013. i o padu od čak 13,2% u 2023. u odnosu na 2022. godinu.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Uz jačanje turističke potražnje, manja proizvodnja razlog je znatnog povećanja uvoza ovih proizvoda, kaže Kovačević. Navodi kako su u 2023. živa stoka, meso, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med te mesne prerađevine činile 25% ukupnog uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, vrijednosti 1,4 milijardi eura, odnosno 46% ukupnog deficita poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

“Pokrivenost uvoza izvozom je niska i iznosi 39%. Uvoz ovih proizvoda kontinuirano raste, a u 2023. u odnosu na 2013. narastao je čak 2,8 puta”, iznosi Kovačević brojke koje potkrepljuju negativne trendove u hrvatskoj poljoprivredi.

Od početka 2020., kretanja potrošačkih cijena hrane u RH i EU vrlo su slična. Snažan rast cijena počinje sredinom 2021. godine. Kod nas rast cijena hrane doseže vrhunac u listopadu 2022., s 20,5% na godišnjoj razini.

Rast potrošačkih cijena hrane na godišnjoj razini još uvijek je prisutan, no značajno je usporen i od rujna 2023. vraća se u jednoznamenkaste okvire. Trenutno je rast u EU 1,7%, a u Hrvatskoj 1,9% na godišnjoj razini. Međutim, ističe Kovačević, razina potrošačkih cijena značajno se promijenila u posljednjih 5 godina i povratak na razine pretpandemijskog razdoblja nije realno očekivati.

Hrvatska se po rastu potrošačkih cijena hrane u ovom razdoblju nalazi oko sredine ljestvice EU zemalja. Od početka 2020. do kolovoza 2024., potrošačke cijene hrane u Hrvatskoj prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,61%, da bi u kolovozu 2024. u odnosu na siječanj 2020. bile veće za 37,9%. U ovom razdoblju najviše su kod nas rasle cijene kruha, jaja, masti i ulja, mesa, voća i povrća.

Kovačević navodi kako postoji značajna korelacija u kretanjima potrošačkih cijena, proizvođačkih cijena u industriji i uvoznih cijena hrane. Međutim, pojašnjava, kretanja cijena outputa u poljoprivredi pokazuju veće oscilacije i slabiju korelaciju s ostalim cijenama u lancu opskrbe. Promjene cijena outputa u poljoprivredi u pravilu se reflektiraju s vremenskim odmakom i različitim apsolutnim utjecajem na razine ostalih cijena u lancu opskrbe hranom.

Cijene u EU rastu
Za razliku od svjetskih cijena hrane koje padaju na godišnjoj razini od prosinca 2022., potrošačke cijene hrane u EU još uvijek rastu, no znatno usporeno. Iz odnosa razine cijena u lancu opskrbe hranom, može se zaključiti kako je u Hrvatskoj značajno prisutna “uvezena” inflacija.

U razdoblju od početka 2020. do danas, proizvođačke cijene u primarnoj proizvodnji hrane narasle su 34,6%, hrane u industriji narasle su 24,9%, cijene hrane u uvozu za 42,4%, a potrošačke cijene hrane za 37,9%.

“Niska produktivnost u poljoprivredi koja je na razini 30% prosjeka EU, nedostatna proizvodnja i velika uvozna ovisnost generiraju rast cijena hrane. Sigurno da uvoz i duži dobavni lanci povećavaju potrošačke cijene te da isto tako zbog niske samodostatnosti nismo u mogućnosti amortizirati tržišne poremećaje i inflatorne pritiske iz inozemstva”, zaključuje Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.